Sutra zasjeda novi, 8. saziv Sabora, a po prvi puta u povijesti Hrvatske nema saborske većine.

Kandidat za predsjednika Sabora za sad je samo Željko Reiner iz redova HDZ-ove koalicije, no malo je vjerojatno kako će ga poduprijeti većina zastupnika. MOST najavljuje kako će izaći sa svojim kandidatom za šefa parlamenta kojeg bi mogli podržati i lijevi i desni, no nedostaje im dodatnih 30-ak potpisa.

U saborske klupe sutra će sjesti 151 zastupnik, među njima 76 ih je na ovoj dužnosti prvi put, najmlađi ima 25, najstarija zastupnica 70 godina. Oni koji obnašaju nespojive dužnosti podnjeli su Mandatno imunitetnom povjerenstvu zahtjev za mirovanjem mandata, pa će tako umjesto njih u klupe sjesti njihove zamjene, objašnjava Media servisu predsjednica MIP-a, Gordana Sobol:

"Imamo zahtjev za 31 zastupnika i zastupnica koji su svoj mandat stavili u mirovanje zbog nespojivih dužnosti koje obavljaju; od predsjednika Vlade preko svih ministara, nekih zamjenika, čelnika državnih uprava, župana...", rekla je Sobol i dodala kako među njima nisu lokalni gradonačelnici i načenici.

"Te funkcije nisu nespojive s dužnosti saborskog zastupnika, osim gradonačelnika Zagreba jer on ima i funkciju župana", kaže.

A kad zastupnici sutra sjednu u saborske klupe trebali bi izabrati i novog šefa Sabora, preduvjet je to za konstituiranje Parlamenta. Za sad je jedini kandidat HDZ-ov Željko Reiner, lijeva koalicija svojeg će kandidata dogovoriti večeras, a s adutom bi trebao izaći i MOST.

No, prvi put u povijesti nema saborske većine koja bi prihvatila jednog ili drugog kandidata.

I dok bi lijevi i desni, nagađa se, mogli prihvatiti MOSTov prijedlog, njima pak treba dodatnih 30 potpisa, jer predsjednika Sabora može predložiti trećina zastupnika. Dosadašnji predsjednik Josip Leko, koji će preuzeti predsjedavajuću funkciju, na pitanje što ako dođe do stausa quo- bez dvojbe poručuje:

"Mi ćemo prekinuti sjednicu, a onda ćemo sazvati kad se politički subjekti, stranke i politički akteri u dogovaranjima odluče predložiti da imaju potrebnu većinu u sastavljanju Vlade", poručuje Leko.

Ba pitanje koji su rokovi i što u slučaju da se predsjednik ne izabere, konkretne odgovore ne daje ni Ustav, pa ni saborski poslovnik, koji također ne definiraju je li predsjenica trebala prvo dati mandat ili se prvo može konstituirati Sabor. Evo kako ga tumači ustavni stručnjak, profesor ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu Mato Palić.

"Ukoliko se ne izabere predsjednik Sabora, pa i druga najvažnija tjela koja su bitna za elementarno funkcioniranje Sabora do ponoći tog datuma, smatram da bi predsjednica trebala ponovo donijeti odluku u kojoj će, kao i za ovaj prvi put, definirati dan, mjesec i vrijeme održavanja konstituirajuće sjednice", kaže Palić.

Palić smatra kako su moguća tri pokušaja konstituiranja Sabora i povjerevanja mandata. Ako nakon drugih konzultacija bude poznat madatar nove Vlade onda će se Sabor, vrlo vjerojatno, konstituirati u drugom pokušaju, no ako do suglasja ne dođe predsjednica će raspisati prijevremene izbore i imenovati privremenu nestranačku Vladu, kaže Palić i napominje:

"S tim da ako uzmemo u obzir činjenicu da Hrvatski sabor od 15.prosinca nije u zasjedanju, dakle čak i da u trećem pokušaju to uspije, tek iza Nove Godine bi se Sabor mogao sastati i onda na toj sjednici, ako se iznjedri većina, izabrati predsjednika i odmah se, osim ključnih odbora, na dnevni red može staviti i točka izglasavanja povjerenja Vladi", zaključuje.