Most je u srijedu objavio mjere za koje će se zalagati u sklopu reforme zdravstva, u kojima se ističe načelo ravnopravnosti i jednake dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građane, te odbacuju špekulacije da se zalažu za daljnju privatizaciju zdravstvenog sustava, piše 24sata.hr

"Dostupnost i dobra organiziranost zdravstvenih usluga svim građanima pod jednakim uvjetima naša je obaveza. Pravo na zdravlje je temeljno ljudsko pravo", ističu mostovci u svom prijedlogu reforme zdravstva koja u sedam točaka obuhvaća osnovnu zdravstvenu zaštitu, racionalizaciju i financijsku stabilizaciju sustava, hitne mjere za zaustavljanje odljeva zdravstvenog kadra, definiranje strateških projekata, depolitizaciju, reformu sustava zdravstvenog osiguranja i bolničko zdravstvo.

Zalažu se za više poduzetničke klime u zdravstvu

Most u priopćenju ističe protivljenje daljnjoj privatizaciji sustava, što, kažu, dokazuju i istupi njegovih članova od samog početka kampanje, kao i nakon izbora, kada su u više navrata isticali takvo stajalište.

Navode i da se zalažu za više poduzetničke klime u zdravstvu, no i da je to samo jedan mali segment koji čini zdravstveni sustav. Nedostatak novca u sustavu tumače posljedicom više čimbenika, među kojima su i neracionalnosti u vođenju prevelikog i neučinkovitog sustava, za čiju reformu predlažu sedam mjera, među kojima je novi model spajanja bolničkih djelatnosti te konkretne mjere za zaustavljanje odlaska liječnika u inozemstvo.

Među mjerama navode i da će tražiti reviziju Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH (tzv. Masterplan bolnica) koji je donijela dosadašnja zdravstvena administarcija, a koji, kažu, nije zaživio. Plan treba izmijeniti u smislu integracije funkcionalnih djelatnosti, a ne bolnica, uz jasnu analizu financijske održivosti. Zdravstvena administracija više ne bi smjela imati prednost u kreiranju zdravstvene politike u odnosu na druge čimbenike sustava - poslodavce, udruge pacijenata, komore, sindikate...

Traže donošenje jasnog "Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH"

Što se bolnica tiče, traže hitnu akreditaciju i certifikaciju bolnica, te analizu rada Agencije za akreditaciju bolnica ili njezino ukidanje. Zalažu se za donošenje jasnog "Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH", o čemu treba postići konsenzus, kontinuiranu analizu zdravstvenih tehnologija, stvaranje „Središnjeg registra medicinske opreme" (vrste, godišta, broj obavljenih procedura, raspodijeljenost), ali i racionalizaciju nezdravstvenih djelatnosti.

U reformi zdravstvenog osiguranja zalagat će se za politiku realnih cijena zdravstvenih usluga. "Zdravstvena administracija ne smije politički određivati cijenu" poručuju mostovci.

Tražit će depolitizaciju zdravstvenog menadžmenta i rukovoditelja zdravstvenih cjelina na svim razinama, te postizanja "nulte stope tolerancije u zdravstvu prema svekolikom kriminalu, nepotizmu, korupciji i iskorištavanju društvenog i zajedničkog za privatne interese".

U sklopu osnovne zdravstvene zaštite predlaže da se ona definira i osigura za sve građane, po principu društvene solidarnosti te da se jasno definiraju ovlasti domova zdravlja, kao temelja funkcioniranja zdravstvenog sustava, za preko 90 posto korisnika zdravstvenih usluga.

Predlažu i hitne mjere poboljšanja statusa liječnika u Hrvatskoj kojima bi se zaustavio njihov odlazak iz zemlje, a među njima je i potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike i uključivanje liječnika u pregovaranje o uvjetima svoga rada.
Do 2030., te za daljnji razvoj turističke i lječilišne medicine

Zalagat će se, kažu, za nastavak započetih strateških projekata te definiranje plana gradnje, odnosno razvoja bolničkih kapaciteta, do 2030., te za daljnji razvoj turističke i lječilišne medicine.

Upitana za predložene reformske mjere, Ines Strenja Linić iz Mosta rekla je Hini da će mostovci o svom prijedlogu zdravstvene reforme uskoro razgovarati s predstavnicima Domoljubne koalicije.

"Nastavlja se reforma zdravstvene zaštite, nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice krenulo je nabolje, ali i preostalo još niz stvari za rješavati. Poslovanje dijela bolnica došlo je na nulu, osim u onim bolnicama kojima su na čelu politički imenovani ravnatelji. Cijeli sustav više ćemo okrenuti pacijentima, a skraćivanje listi čekanja ne smije biti samo šminka. Određenu razinu standarda zdravstvene skrbi moraju imati svi građani u RH" poručila je Strenja Linić.

Pitanje tko će biti budući ministar zdravlja, kaže, još nije komunicirano jer se o imenima dosad nije razgovaralo. "To mora biti netko tko će biti u stanju odraditi reformu. Milslim da će konačni prijedlog biti Domoljubne koalicije, no konačna riječ imat će mandatar", rekla je Strenja Linić.