Nakon sastanka s investitorima i bankarima
Orešković izvojio pet područja reformi
Mandatar Tihomir Orešković po povratku iz Kitzbuehela ocijenio je da je sastanak s investitorima i bankarima bio uspješan te naveo da su ispunjena sva tri cilja koja si je postavio uoči puta.
"Sastanak je bio vrlo uspješan, presretan sam", ocijenio je Orešković na novinskoj konferenciji u Zračnoj luci Pleso.
Kako je rekao, prije puta postavio si je tri glavna cilja. "Prvi je bio da iskoristim priliku da se upoznam s najmoćnijim investitorima, koji drže 80 posto našeg duga te da iskoristim priliku da nekako pokrenemo optimizam i pozitivnu klimu za investitore, a da Hrvatsku stavimo u jednu pozitivnu sliku. Mislim da smo taj prvi cilj vrlo dobro ispunili", rekao je Orešković.
Drugi mu je cilj, dodao je, bio da predstavi program reformi i vidi reakcije investitora. "Zadnji je cilj bio da dobijem podršku tih investitora i uvjeren sam da ćemo vidjeti pozitivan korak naprijed kroz jačanje našeg rejtinga", ustvrdio je Orešković.
Kako je istaknuo, iskoristio je ovu priliku u Kitzbuhelu da i investitori njega upoznaju, kazavši da su ocijenili kako je vrlo pozitivan korak za Hrvatsku da na čelo Vlade dolazi netko iz privatnog sektora, točnije iz financija, zaključio je Orešković.
smanjenje javnog duga
Orešković je poručio kako neće biti radikalnih rezova, već će se njegova Vlada fokusirati na smanjenje javnog duga i deficita, povećanje efikasnosti javnog sektora, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, jačanje investicija, posebice kroz privlačenje EU fondova i oživljavanje mrtvog kapitala države, te reforme u zdravstvenom sektoru.
Odgovarajući na pitanja novinara nakon povratka iz Kitzbuehela, Orešković je kao dva glavna pokretača promjena istaknuo investicije i smanjenje deficita. Rekao je i kako je glavno pitanje investitora bilo kada će Hrvatska riješiti pitanje javnog duga.
"Svi vide da smo krenuli s rastom BDP-a, što je super, ali ako ne smanjimo javni dug bit će problem", naglasio je Orešković.
Kazao je kako je investitorima jasno komunicirano da će gospodarski rast pokrenuti EU fondovi, s obzirom da Hrvatska ima 10,7 milijardi eura na raspolaganju do 2020. godine. Pritom je kao sektore s potencijalom rasta investicija naveo energetiku, infrastrukturu i ostale.
"Imamo dovoljno ljudi, snage i resursa da možemo privući novac iz fondova i to će biti uspjeh za Hrvatsku", rekao je Orešković.
Jedan od pokretača promjena koje je mandatar naveo je i jačanje konkuretnosti gospodarstva kroz mjere temeljene na izvješću Doing Business te je istaknuo kako su te promjene moguće ne kroz ikakve radikalne rezove, već fokusiranje i jačanje efikasnosti kroz tehnologiju.
Spomenuo je i reformu u zdravstvu, prije svega u području javne nabave i uštede u administraciji.
Ponovio je i kako se zalaže za bolje korištenje 'mrtvog kapitala' u vlasništvu države, "što neće imati nikakav utjecaj na građane Hrvatske", a pomoći će smanjenju duga.
"Tako ćemo si kupiti vrijeme i onda možemo opet dobiti i investicije i EU fondove, a i druge reforme iskoristiti da taj dug počne padati", izjavio je Orešković. "To nisu nikakvi rezovi, to je čista egzekucija", naglasio je Orešković.
Vezane vijesti
-
-
Potpredsjednik Vlade Božo Petrov sastanak je ocijenio konstruktivnim i pozitivnim
-
-
Izdvojeno
-
Istraživači su došli do teorije koja objašnjava zašto se smijemo nakon što se toliko uplašimo da poskočimo.
-
Dugoočekivani film Dražen, koji donosi intimnu priču o životu legendarnog hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića, već je u prvom vikendu pogledalo 23.071 gledatelja diljem Hrvatske. Ujedno, prema utršku (box office) objavljenom na stranici boxoffice.hr, Dražen je ostvario najuspješnije kino otvaranje za hrvatski film u posljednjih 10 godina.
-
U Ustanovi za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVAcija, u razdoblju od 13. studenog do 28. studenog 2024. godine, provodit će se tečaj studijske fotografije. Mjesto održavanja tečaja bit će Centar za kreativne industrije u Zadru (na adresi Put Murvice 3a, 23 000 Zadar).
-
Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.