Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je kazao kako se planira novo zaduživanje, moguće već u proljeće, kako bi se pokrio planirani proračunski deficit od 9,2 milijardi kuna, a da će se za njegovo financiranje dijelom koristiti i prihodi od privatizacije državne imovine.

"U prijedlogu proračuna moramo predvidjeti financiranje deficita, koji se planira na nekih 7,4 milijarde kuna, a kad k tome dodate izvanproračunske korisnike i lokalnu samoupravu, dođete na 9,2 milijardi, što u konačnici znači da se za taj iznos morate zadužiti", izjavio je ministar u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada". 

Kako je istaknuo, dio deficita planira se financirati i prihodima od privatizacije, te dodao da se povrh deficita imamo i određena dospijeća dugova iz proteklih godina.

"Za ovu godinu možda taj pritisak nije toliko velik kao za iduću godinu, i mahom se radi o domaćim dospijećima", kazao je Marić.

Dodao je da je u kontaktima s domaćom financijskom industrijom, a prate se i inozemna tržišta.

"Situacija na svjetskim financijskim tržištima stvara dodatni oprez, jer unatoč tome što su trenutno kamatne stope povijesno najniže, za Hrvatsku to ne znači nešto puno, jer je cijena našeg duga u odnosu na usporedive zemlje značajno viša", rekao je Marić.

Napomenuo je i da geopolitička situacija te neizvjesnosti oko rasta najvećih svjetskih gospodarstava dovode do nestabilnosti na svjetskim tržištima.

"Pratit ćemo situaciju i sukladno našim procjenama kad je najbolje, poduzet ćemo zaduživanje", ustvrdio je Marić, dodavši kako je to moguće već u proljeće.

Istaknuo je i kako se ove godine kani stabilizirati javni dug, a idućih godina i smanjiti, što bi trebalo voditi povećanju kreditnog rejtinga zemlje.

Što se tiče privatizacije, Marić je istaknuo da država raspolaže s više od 4.000 nekretnina, pri čemu turistički sektor ima veliki potencijal.

"U ovome trenutku nismo još izašli s konkretnim rješenjima. Neke od njih poput cestarskog segmenta, konkretno HAC ONC-a, s obzirom na svoju strukturu bilance i terete ove i idućih godina, pred nas stavlja malu požurnicu", izjavio je Marić.

No, sva ostala poduzeća, poručio je, promatrat će se iz perspektive dobrog gospodarstvenika - utvrditi njihova optimalna valuacija i kako iz njih izvući najveću korist.

Proračun sutra na Vladi, idućega tjedna u Saboru

Marić je kazao kako je proračun gotov, kako će ga predstaviti sutra na sjednici Vlade, a da će se o njemu u Saboru raspravljati idućega tjedna. Istaknuo je da neće biti većih odstupanja od nedavno prihvaćenih smjernica.

Prema nedavno usvojenim gospodarskim i fiskalnim smjernicama, prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.

Rashodi bi, pak, trebali iznositi 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na lani, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.

"Što se tiče individualnih proračuna, ima određenih korekcija, jer smo odlučili strateški da plaće i mirovina nećemo dirati. Štoviše, kod plaća smo predvidjeli 0,5 posto po godini staža", kazao je Marić.

Dodao je da Vladu očekuju razgovori sa socijalnim partnerima, a jedna od prvih tema bit će sporazum o osnovici plaća s državnim i javnim službenicama. "Mislim da će i jedna i druga strana biti konstruktivne", kazao je Marić.

Istaknuo je i kako bi trebalo težiti reformi javnog sektora i plaća, s obzirom da se sada ne mogu nagrađivati oni koji rade više. "Imate situaciju da za svakoga vrijedi isto bez obzira koliko radio, a interes je svih da se to promijeni i da se valorizira rad", istaknuo je Marić.

Osvrnuvši se na učinkovitost centralnog obračuna plaća (COP), Marić je istaknuo kako je u njega dosta uloženo i da je napravljen napredak, te kako bi ga trebalo proširiti.

"Možemo unutra uključiti i agencije, možemo razmišljati i o javnim poduzećima, u svakom slučaju treba ga iskoristiti, centralni obračun plaća dobar je alat", ustvrdio je Marić, dodavši međutim kako se ništa neće raditi bez temeljite analize.

Na pitanje o mogućoj poreznoj reformi, istaknuo je kako za postojeći porezni sustav prvo treba napraviti temeljitu analizu.

"Moramo gledati fiskalnu učinkovitost svega toga, ne možemo nekim izmjenama narušiti održivost proračuna. Sada radimo veliki iskorak u stabilizaciji javnog duga i ne bi bilo dobro da nekakvim prevelikim zahvatima u konačnici ugrozimo održivost proračuna. Trebamo napraviti i iskorak u samoj jednostavnosti i transparentnosti poreznog sustava", naglasio je Marić.

Istaknuo je i kako ove godine, izuzev usklade s direktivama EU-a, neće biti korekcije u poreznom sustavu. Dodao je, međutim, kako razmišlja da u nekoliko sljedećih mjeseci predloži promjene.

"Ideja nam je da u drugoj polovini godine idemo s određenim korekcijama i sa zakonskim izmjenama koje bi stupale na snagu najranije početkom iduće godine, uz napomenu da će se te promjene na vrijeme komunicirati sa građanima i poduzetnicima, jer nam treba određeno vrijeme prilagodbe", zaključio je Marić.