Od 1990. do sada Zadar kao jedan od bogatijih gradova u Hrvatskoj nije bio u stanju izgraditi ni jednu osnovnu školu, sada su i projekti za škole na Crvenim kućama i Bokanjcu ispale iz proračuna

Zadar je peti po veličini u Hrvatskoj, po mnogočemu je i bolje plasiran, sve kao zahvaljujući kontinuitetu vlasti koja se nije mijenjala. Ali kakva je to uspješna vlast koja nije napravila ono najosnovnije, dala najmlađima sve što je mogla te izgradila vrtiće i škole?

Istina, skoro sva djeca vrtićkog uzrasta mogu se smjestiti u vrtiće, ne u gradske jer oni zadovoljavaju samo pola potreba, druga polovica kapaciteta su privatni vrtići koji se subvencioniraju. Daje se ponešto za udžbenike, ima i nešto stipendija, ne baš izdašnih i brojnih.

Sva istina o gradskoj politici prema najmlađima otkriva činjenica da od devedesete do sada u Zadru nije izgrađena niti jedna osnovna škola iz gradskog proračuna, dok je za neke druge stvari, recimo neke sportske klubove, izdvojeno i višestruka suma u odnosu na to koliko je potrebno za izgraditi jednu novu školu.

Lukavo rješenje s OŠ Zadarski otoci

A što je s novom školom na Bilom brigu? Da istina je, na Bilom brigu je izgrađena nova škola, ali samo jednim vrlo malim dijelom sredstvima zadarskog proračuna jer je građena kao matična škola za zadarske otoke pa se tako i zove. Na tu je formulu iz Ministarstva mora i prometa izvučeno najviše sredstava, Ministarstvo obrazovanja je nabavilo opremu i na taj je način prije, evo već osam godina, riješen dugogodišnji problem prekrcanosti OŠ Stanovi koju je u tri smjene pohađalo i preko 1500 djece. Reklo bi se lukavo, jer u područnim odjelima te škole u Velom Ižu, na Molatu, Premudi, Silbi i Olibu sada nema ni 20 djece, s tim da je velika većina na Ižu, a po drugim otocima više nema nastave.

15 milijuna kuna za školu u Arbanasima

Ne može se reći da se iz gradskog proračuna nije ulagalo u škole jer je za adaptaciju OŠ Krune Krstića u Arbanasima uloženo oko 15 milijuna kuna kroz nekoliko godina i sad je to vjerojatno najbolje uređena i opremljena zadarska škola. Sve bi to bilo u redu da se ovo ulaganje može pravdati potrebom za prelazak na jednosmjensku nastavu jer je u Arbanasima nastava ionako bila jednosmjenska, a istodobno druge osnovne škole u Zadru vape za rješavanjem problema manjka prostora i opreme.

Druge škole u Zadru još muku muče s hvatanjem tog vrijednog pedagoškog standard prelaska na nastavu u jednoj smjeni. I zbog toga su se već godinama pripremali  projekti gradnje novih škola na Crvenim kućama te uz novo naselje na Bokanjcu. Oko stare škole na Smiljevcu stanovništvo se umnogostručilo, pogotovo sad kad su useljene i nove zgrade na Smiljevcu i Crvenim kućama.

A Novi Bokanjac je jedan od najvitalnijih dijelova Zadra, s najmlađim stanovništvom. U ovom su naselju prve kuće na urbaniziranim terenima useljene još prije Domovinskog rata, a sada ima oko tri tisuće stanovnika, od kojih je oko 150 osnovnoškolaca.  U niže razrede idu u staru, ponešto adaptiranu školsku zgradu na Bokanjcu, a u više uglavnom u OŠ Bartula Kašića ili čak u OŠ Šimuna Kožičića Benje. Obje te nove škole su nominirane za financiranje iz EU fondova, no to je otpalo a sada ih nema ni u ovogodišnjem proračunu, jer da Grad Zadar nema za to potrebnih 60 milijuna kuna.

EU ne želi financirati gradnju novih osnovnih škola

Naravno, digla se kuka i motika na Milanovićevu Vladu da je loše ispegovarala s EU te stvari, jer da su projekti napravljeni, sačinjena nekakva indikativna lista, a Europa sad to ne želi financirati!

Da uistinu, iz EU su nam poručili da će davati sredstva za adaptacije, za kupnju opreme za školstvo, ali ne i za gradnju novih škola – pogotovo ne u razvijenijim sredinama. EU smatra da se njena članica mora sama pobrinuti za ono što je osnovno.

A Zadar je ipak za hrvatske standarde razvijen grad. Dobro, nije bogat kao Zagreb pa da može najaviti program gradnje desetak novih škola za uvođenje jednosmjenske nastave do 2020. godine. No nije puno siromašniji od Splita koji je već krenuo u gradnju jedne nove osnovne škole na Pazdigradu, pola  financira Grad, pola Ministarstvo obrazovanja. A sigurno je bogatiji od Sv. Filipa i Jakova, male općine koja je prije desetak godina dala više od četvrtine sredstava za gradnju nove škole vrijedne 40 milijuna kuna. Zadar očito ima neke druge prioritete, za gradnju škola nema novca nego, eto, mora “žicati” pomoć za ono osnovno po raznim fonodovima?

Ni “drugi fondovi” ne žele sami graditi zadarske škole

Još prije godinu dana kad je postalo jasno da EU neće financirati gradnju novih škola iz gradskih su službi najavili da će se kandidirati za neke druge fondove, kao na primjer za energetsku učinkovitost, jer da je škola projektirana kao “pasivna kuća”. Tome bi se još i moglo povjerovati da ja gradnja škola na Crvenim kućama i na Bokanjcu na bilo koji način zabilježena u ovogodišnjem zadarskom proračunu jer više nitko ne daje stopostotne iznose, traži se sudjelovanje.  Prošlo je i godinu dana otkad je najavljeno da će se gradnja tih škola osigurati sredstvima iz drugih fondova, no otada ništa novoga. Osim što su ispale iz gradskog proračuna.

Gradit će se dvije nove crkve

Istodobno se najavljuje da će se istočno od montažne crkve sv. Pavla u novom naselju na Bokanjcu graditi nova crkva. Odmah uz teren buduće osnovne škole ako se ikada izgradi. Investicija u trobrodnu zgradu s markantnim zvonikom, veličine oko 600 četvornih metara, od kojih 5-6 milijuna kuna, za Zadarsku nadbiskupiju izgleda ne predstavlja neku veću teškoću. Najavljuje se i gradnja nove crkve Alojzija Stepinca umjesto polumontažne na Bilom brigu. Vjerojatno će dijelom biti uključena sredstva iz donacija vjernika, ali sigurno je najznačajniji dio investicije iz sredstava koja katolička crkva dobiva iz državnog proračuna.

Radi se, naravno, o dvije odvojene stvari, dva različita investitora. No bode oči činjenica da će se u Zadru uskoro graditi dvije nove crkve, značajnim dijelom ipak proračunskim novcem, a gradnja novih zadarskih osnovnih škola je i dalje na čekanju. Jer to aktualnoj vlasti nije prioritet.