Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izabrao je umirovljenog mornaričkog generala Jamesa Mattisa za mjesto budućeg ministra obrane

Prilikom odabira generala Jima Mattisa, Donald Trump poručio je kako je pronašao svoga generala Pattona. Ali to možda ne pokriva u potpunosti značaj Mattisova izbora. On je bio veliki kritičar Obamine politike prema Iranu, skeptičan je prema sve većoj ulozi žena u vojsci te želi vojsku koja nije opterećena političkom korektnošću. On je također ratnik-intelektualac, koji jednakom lakoćom i bez pretencioznosti citira Marka Aurelija i Eliota Cohena, piše CNN.

Učenik rata

Usprkos nadimku ''Bijesni pas'', kojeg je zaslužio surovošću na bojnom polju i korištenju aforizama (''Budite pristojni, budite profesionalni, ali imajte plan da ubijete svakoga koga upoznate''), on ne samo da je strastveni čitatelj, već je i mislilac. Priručnik iz 2006. godine kojem je bio koautor pomogao je u promjeni pristupa SAD-a ratu u Iraku. U kolovozu je objavio knjigu o odnosima vojnika i civila, ''Ratnici i građani'' (Warriors and Citizens), koju će sigurno čitati ljudi u Pentagonu kako bi lakše shvatili Mattisa i smjer u kojem će ih voditi.

Pogledi na politiku i rat

U završnom eseju knjige Mattis i koautor, povjesničarka Kori Schake, iznose nekoliko ključnih zapažanja:

Prvo, od 11. rujna, politički vođe prepuštaju vojnim časnicima da politički opravdavaju ratove SAD-a. Mattis na to gleda kao neodgovorno, jer izabrani dužnosnici imaju odgovornost ''pobjeđivati u političkim argumentima, a ne se oslanjati na vojsku''.

Drugo, Mattis piše da je SAD u podređenom položaju, jer njeni protivnici vode totalni rat.

Treće, obrambeni budžet se opasno naginje prema plaćama i beneficijama nauštrb obuci, opremi i broju vojnika. Mattis i Schake navode brojke prema kojima bi za manje od 10 godina i 80% budžeta moglo ići samo za troškove osoblja.

Četvrto, kritični su oko korištenja vojske u društvenim eksperimentima, tj. dopuštanju homoseksualacima i ženama da služe vojni rok.

Peto, ističu da je preveliki naglasak stavljen na žrtve rata, PTSP i samoubojstva veterana te je to stvorilo kulturu ''viktimizacije''.

Šesto, ratovi u Afganistanu i Iraku nakon 11. rujna nisu imali konkretne političke ciljeve te su imali nametnuta ograničenja na broj trupa.

Kako se slaže s Trumpom

Mattis i Schake smatraju da bi politički vođe trebali opravdavati ratove SAD-a; da bi ti ratovi trebali biti bolje opremljeni; da bi SAD trebale sudjelovati u ratu da pobijede te da bi se vojska trebala fokusirati na uspješno vođenje rata, a ne biti pokusni kunić.

Daljnji tragovi o tome kako bi Mattis mogao voditi Pentagon nalaze se u disertaciji pod nazivom ''Mattisov način ratovanja'' (The Mattis Way of War). Ona opisuje kako je Mattis nakon 11. rujna vodio 1000 marinaca koji su zauzeli napuštenu zrakoplovnu pistu iza neprijateljskih položaja u Afganistanu. Disertacija navodi neke ključne činjenice o Mattisovom načinu vođenja.

Prvo, pokušao je svoj štab smanjiti na minimum kako bi povećao brzinu djelovanja.

Drugo, razumije da se povijest ne ponavlja, ali da može ''postaviti kognitivne temelje za inovativna rješenja kompleksnih problema''. Kao pripremu za ovu operaciju, čitao je knjige o Drugom svjetskom ratu u kojima su se opisivale slične operacije.

Treće, svojim ljudima je detaljno objasnio svoje namjere, tako da su svi znali svrhu i ciljeve borbe.

Kako će se onda Mattisova povijest i pogledi na svijet odraziti na odluke tijekom Trumpova predsjedništva?

Veći broj vojnika?

Bitni prioritet je odluka što učiniti s Afganistanom. Obama je najavio da će se SAD s vremenom povući iz Afganistana još 2009. godine, ali Mattis je nezadovoljan time te bi se moglo očekivati da će se zalagati za veći broj vojnika u Afganistanu. Također, protivi se djelomičnom slanju trupa u Irak i Siriju te bi se moglo očekivati da će povećati broj trupa na tim područjima.

Sudeći po komentarima o ulozi žena u borbi, moglo bi se dogoditi da žene ne budu u borbenim ulogama u vojsci.

U govoru u Washingtonu ovog travnja, rekao je da je Iran najveća prijetnja stabilnosti i miru na Bliskom istoku. Možemo očekivati kako će se postrožiti stav Amerike prema Iranu.

Čini se da je Mattis već utjecao na Trumpa da promijeni ideje o mučenju zatvorenika, tj. da mu objasni da je to kontraproduktivno.

Ako se Mattisa potvrdi kao ministra obrane, može se očekivati da će se zalagati za snažnu vojsku; veću posvećenost ratovima; skepsu oko stavljanja žena na prve crte, i poštivanje Ženevske konvencije oko pitanja tretmana zarobljenika.