ORaH ne pristaje da se na dječji doplatak uvodi imovinski cenzus, jer smatra da je doplatak jedna od važnih socijalnih mjera u suzbijanju siromaštva i posebice je važan kod obitelji s više djece koje su u sadašnjim okolnostima ekonomske i socijalne krize posebno ranjiva skupina.

"Smatramo da je dohodovni cenzus sasvim dovoljan uz usklađivanje proračunske osnovice uz koju se vezuje dječji doplatak s rastom troškova života što se nije činilo još od 2006. godine", priopćeno je u utorak iz ORaH-a.

Navode kako je među mnogim najavljenim tzv. reformama, sada već tehničke vlade, predviđena izmjena Zakona o dječjem doplatku čija isplata bi se uz već postojeći dohodovni cenzus dodatno ograničavala i imovinskim cenzusom. Podsjećaju kako temeljem postojećeg dohodobnog cenzusa na dječji doplatak imaju pravo svi čiji dohodak po članu kućanstva nije viši od 1663 kune pri čemu se iznos doplatka kreće u prosjeku oko 300 kuna, a za djecu s invaliditetom isplaćuje se 800 kuna.

Opravdanje te "reformske mjere", zbog koje bi mnogi roditelji ostali bez dječjeg doplatka,  nalaze u istraživanju Svjetske banke koja je prije dvije godine za Hrvatsku izradila procjenu učinka uvođenja imovinskog cenzusa na doplatak za djecu, drže u ORaH-u. Tad se imovina mjerila u obliku druge nekretnine, novčane ušteđevine i vlasništva dva ili više automobila. Istraživanje je pokazalo da oko 19 posto građana živi u kućanstvu s dva ili više automobila, dok 13 posto onih koji primaju olakšice za djecu imaju dva automobila. Kad bi se uvela sva tri imovinska cenzusa (druga nekretnina, ušteđevina i broj automobila) Svjetska banka je tako procijenila kako bi država uštedjela oko 195 milijuna kuna godišnje, navodi se u priopćenju.

Upravo uloga programa socijalne zaštite je važna kako bi pružila dohodovnu potporu onim pojedincima koji imaju nepovoljan položaj na tržištu rada, pri čemu bi mjere kojima bi se utjecalo na ublažavanje siromaštva i negativnih posljedica krize trebale biti prvenstveno usmjerene na preraspodjelu i racionalno korištenje sredstava, ističu u ORaH-u.

Stoga se zalažu za intenziviranje aktivnosti kontrole i nadzora područja ilegalnog rada i zapošljavanja jer takva aktivnost indirektno utječe na bolju ciljanost dječjih doplataka (smanjuje se broj neprijavljenih zarada). Na bolju ciljanost dječjih doplataka zasigurno utječe i striktnija provjera dohotka ili nadopunom provjere dohotka i provjera imovine, ali bi pri tom trebalo uzeti u obzir da bi te mjere pooštravanja provjere dohotka bile preskupe. Administrativni troškovi utvrđivanja imovinsko-dohodovnog stanja bi u mnogim slučajevima premašivali iznos relativno niskih iznosa dječjih doplataka. To se sve kosi sa nastojanjima da dječji doplatci postanu pravo sve djece, a ne samo najsiromašnije, naravno u diferenciranom iznosu, smatraju u ORaH-u.