Organizacije civilnog društva okupljene u GOOD inicijativu predstavit će u Zagrebu svoju analizu programa političkih stranaka u području obrazovanja te odgovore na 22 konkretna zahtjeva.

GOOD inicijativa 1. rujna organizira predizborno sučeljavanje stranaka o obrazovnim politikama i kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj. Ovih su dana stranakama poslali upitnike s konkretnim zahtjevima želeći potaknuti raspravu kandidata za ministre obrazovanja iz različitih političkih opcija. Članica inicijative Emina Bužinkić navodi glavne zahtjeve.

‘‘Provedbu obrazovne strategije, kvalitete nastavka provedbe kurikularne reforme, osiguranje proračuna za cjeloživotno učenje i strukovno obrazovanje. Naravno, i ono što je nama u inicijativi najvažnije, uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole‘‘.

Na zahtjeve inicijative zasad je odgovorio dio stranaka i koalicija.

‘‘Tek jedna stranka eksplicitno tvrdi da će uvesti građanski odgoj i obrazovanje u škole, jer ga smatra civilizacijskim standardom. Dok drugi traže argumentaciju i izlike zašto nam možda građanski odgoj kao takav ne treba. Iako se u njihovim odgovorima može vidjeti da se zalažu za uvođenje različitih sadržaja koji jesu sastavne teme građanskog odgoja. Kao što je, primjerice, volontiranje ili neka vrsta društvene prakse.

‘‘Zanimljivo, sve stranke ne znaju da je Hrvatska već ima Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kao strateški dokument.

‘‘Pa neki od njih predlažu upravo usvajanje jednog takvog dokumenta. Dok primjerice odgovori oko povećanja proračuna koji upravo i ta strategija definira, na 6 % BDP-a do 2020. odnosno 7 % do 2030. godine, nije im poznata informacija. I mnogi misle da je to zapravo izuzetno veliko povećanje. Međutim, kao što smo mogli vidjeti u strategiji, postoje izračuni koji su potvrdili da je to sasvim normalno očekivanje za 21. stoljeće u Hrvatskoj‘‘, kaže Bužinkić.

Nakon što je više od 50 tisuća ljudi diljem Hrvatske ovog lipnja podržalo reformu koju je vodio tim Borisa Jokića, iz GOOD inicijative političkim akterima poručuju kako se glas građana ne smije zanemariti te da je napokon potrebno napraviti ključne reforme u obrazovanju, rezimira Bužinkić.

‘‘Bez obzira što je tema obrazovanja prisutnija u našem društvu, ne možemo tvrditi da je ona pitanje političkog i društvenog prioriteta. Nemamo politički konsenzus koji bi rekao da je obrazovanje nacionalni prioritet ove zemlje i da ga vidimo kao ključan i rijedak socijalni agens koji doista može donijeti demokratizaciju društva i korak naprijed‘‘.