Hrvatska zastupnica Europskom parlamentu Biljana Borzan je bila dio delegacije u Odbora za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača koja u Velikoj Britaniji s proizvođačima automobila traži najbolji način očuvanja povjerenja potrošača u kvalitetu vozila na tržištu EU.

 

Europska automobilska industrija zapošljava 2,3 milijuna ljudi na teritoriju EU i čini 6,4 posto europskog BDP-a. Međutim, sektor je u teškoćama što zbog globalne krize što zbog pojedinačnih skandala, poput VW iz 2015. Statistike pokazuju kako je trenutačna proizvodnja vozila značajno manja nego što je bila 2000. godine.

„Automobilska industrija suočava se s dubokim promjenama. Upravo zato je na razini EU pokrenut postupak za ujednačavanje testiranja kvalitete vozila i njihovog utjecaja na potrošače i okoliš.

Do sada je je ta nadležnost bila na državama članicama uz praksu međusobnog priznavanja. Međutim, primjerice u Velikoj Britaniji, usluge testiranja kvalitete uglavnom obavljaju tvrtke koje su u vlasništvu velikih automobilskih proizvođača.

Čak do 70 posto prihoda nekih lokalnih jedinica dolazi od testiranja kvalitete. Zbog takvih slučajeva je objektivnost takvih testova upitna", objašnjava Biljana Borzan.

Postojećim testovima se zamjera zastarjela metoda, prevelika fleksibilnost prema proizvođačima radi „boljeg performansa" automobila te mjerenja u isključivo laboratorijskim uvjetima zanemarujući utjecaj stila vožnje, vremenskih uvjeta i slično.

„Rezultat je činjenica da potrošači plaćaju više. Međunarodno vijeće za ekološki transport (ICCT) je još 2014. objavilo studiju prema kojoj je i prosječna potrošnja goriva u europskim automobilima veća od oglašene. Svaki vozač je, s obzirom na specifikacije oglašene od proizvođača, godišnje u prosjeku plaćao 450 eura više za gorivo nego što je trebao", kaže Borzan.

Uz ekonomsku, ne treba zanemariti i zdravstvenu dimenziju. U izvještaju koji je prošle godine objavila Europska agencija za okoliš stoji da je preko 400 tisuća preuranjenih smrti u EU uzrokovano zagađenjem zraka. Komisija procjenjuje da je zdravstveni trošak te vrste zagađenja do 900 milijuna eura godišnje.

„Stoga su dobrodošla ulaganja automobilske industrije u proizvodnju hibrida i sve većeg broja vozila na električni pogon", zaključila je Borzan.

Tijekom misije europarlamentarcima su prezentirana i nova rješenja u cilju prometnog rasterećenja poput novih vozila za javni promet i robota za dostavu paketa.