Pčelari su na skupštini donijeli Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše kojim se utvrđuju uvjeti za smještaj pčelinjaka i način preseljenja pčela, a uspostavljena je i Evidencije pčelara i pčelinjaka na području otoka Paga

Na redovnoj skupštini Pčelarske udruge „Kadulja" iz Paga izneseni su alarmantni podaci o stanju kaduljinih polja na otoku.

„Situacija je teška jer pojedinci dolaze na otok i doslovno čupaju iz tla kadulju, odnose na stotine kilograma u vrećama. Nakon takve devastacije kadulja do iduće sezone ne može narasti pa tako pčelari ostaju bez pčelinje paše," kaže Boris Palčić, predsjednik Udruge „Kadulja".

Kako bi makar ublažili problem jer ga sami, kako kažu, ne mogu riješiti, članovi „Kadulje" će na kritičnim mjestima postaviti table s upozorenjem da se kadulja ne smije čupati iz tla. No, to nije jedini problem s kojim se suočavaju otočni pčelari. Problem je i nagli razvoj ovčarstva i sve veći broj ovaca na otoku koje, kako kaže Palčić, brste travu, a pri tome jedu i pupove kadulje. Uz to, na nekim se područjima otoka nekontrolirano širi sobina, vrsta vrlo otpornog niskog raslinja uz kojeg nikakvo bilje, pa tako ni kadulja, ne može rasti.

„U posljednjih trideset godina proizvodnja meda smanjila se na samo dvadeset posto i zbog toga bavljenje pčelarstvom više nije isplativo," kaže Palčić. „Pčelarstvo je u ozbiljnoj opasnosti jer se mladi tim poslom ne žele baviti."

Nekada se, navodi Palčić, po košnici ubiralo između 15 i 20 kilograma meda, a danas se ubere nekoliko kilograma. Pčelari upozoravaju kako bi uništenje pčelarstva moglo imati katastrofalne ekološke posljedice.

Naime, bez pčela veći dio otočnog bilja ne bi mogao opstati pa ako bi nestalo pčela, nestalo bi i oko 300 vrsta ljekovitog otočnog bilja. Pčelari su na skupštini donijeli Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše kojim se utvrđuju uvjeti za smještaj pčelinjaka i način preseljenja pčela, a uspostavljena je i Evidencije pčelara i pčelinjaka na području otoka Paga.