Za Pag je to velika senzacija i značajan događaj jer su ti nacrti jedini materijalni dokaz o nastanku paške čipke kakva je danas poznata, ali i dokaz o iznimnom radu i zamislima Frane Budaka

Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić predstavio je u svojem uredu šest originalnih nacrta paške čipke koje je izradio Frane Budak, paški gradonačelnik s početka 20. stoljeća i utemeljitelj Čipkarske škole.

Za Pag je to velika senzacija i značajan događaj jer su ti nacrti jedini materijalni dokaz o nastanku paške čipke kakva je danas poznata, ali i dokaz o iznimnom radu i zamislima Frane Budaka. Budak je, naime, došao na izuzetnu zamisao i pašku čipku je odvojio od upotrebnih predmeta kojima je pripadala, kao što su stolnjaci, košulje, maramice i slično i učinio je samostalnim ukrasom.

Paška čipka kakva je danas poznata i kakva je stavljena na UNESCOV-u listu zaštićenih kulturnih dobara temelji se upravo na radu Frane Budaka. Originalni Budakovi nacrti u Pag su stigli zahvaljujući gospođi Vjeri Zemljar, udovici paškog književnika Ante Zemljara s kojom su pregovarali gradonačelnik Ante Fabijanić i vijećnik Davorin Fabijanić.

"Gđa Vjera Zemljar je besplatno je ustupila Gradu Pagu šest nacrta paške čipke Frane Budaka koji su se nalazili u kolekciji njene obitelji i na tome smo joj neizmjerno zahvalni jer ovi su nacrti od velike važnosti za Grad Pag i važan dio kulturne baštine," rekao je gradonačelnik Fabijanić.

Nacrte koje je gospođa Vjera Zemljar ustupila Pagu izuzetno su atraktivni, a njihovo je povijesno značenje za Pag neprocjenjivo.

"Nacrte koje smo dobili na odgovarajući ćemo način zaštiti i uokviriti, a nakon toga ćemo ih izložiti, a prikazat ćemo ih i na Prvom međunarodnom festivalu čipke koji će se na proljeće održati u našem gradu," rekao je gradonačelnik Fabijanić.

Frane Budak rođen je u Pagu 1865. godine gdje je završio osnovnu školu, a u Pragu je završio gimnaziju i Fakultet gospodarskih znanosti. Po povratku u Pag uključio se u politički život i postao je čelnik Hrvatske stanke prava. Na izborima 1906. postao je gradonačelnik Paga i tu je dužnost obnašao u dva mandata.

Nedugo nakon što je postao gradonačelnik Budak je utemeljio Čipkarsku školu i izradio prvih pedeset nacrta čipke po kojima se paška čipka izrađuje i danas. Budak je do svoje smrti 1944. godine brinuo o Čipkarskoj školi i sudjelovao je u organizaciji prezentacije paške čipke diljem svijeta, od Budimpešte, Munchena i Pariza do Londona i New Yorka. Najveći uspjeh paška čipka, rađena po nacrtu Frane Budaka postigla je na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine gdje je dobila Zlatnu plaketu kao najbolji od izloženih ručnih radova.

Na nacrtima koje je gospođa Vjera Zemljar ustupila Gradu Pagu ima niz zanimljivih detalja kao što su vlastoručni zapisi Frane Budaka. Tako primjerice na nacrtu broj 683 piše: „Na dan Božića 1932. godine", na nacrtu broj 317 piše kako je izrada završena 20. 3. 1920. godine, dok je na nacrtu broj 500 Budak dao naziv čipke „germina", a na nacrtu broj 530 je odredio i namjenu čipke-za rubnik stolnjaka. Nacrti paške čipke koje je izradio Frane Budak često su se spominjali u razgovorima o paškoj čipki, ali ih do sada nitko u Pagu nije vidio.