Prema podacima Državnog zavoda za statistiku migracija je lani opustošila Vukovarsko-srijemsku županiju, koja je izgubila 1392 stanovnika, a ništa bolje nije prošla ni Sisačko-moslovačka koja je ostala bez 1328 stanovnika.

 

Ova županija u posljednje tri godine na taj način izgubila je 3713 stanovnika. Iako je Dalmacija sve do prije dvije-tri godine bila vrlo poželjna meta doseljenicima, najnoviji podaci govore da to više nije tako, piše Slobodna Dalmacija.

U tome prednjači šibensko-kninsko područje gdje je lani bilo 5,6 puta više iseljenika nego useljenika, a samo dvije godine ranije bilo je dvaput više useljenika nego iseljenika.

Lani je ovo područje, u kojem živi oko 110 tisuća stanovnika, napustilo 860 osoba, a doselilo se njih samo 153. I splitsko-dalmatinsku županiju je zbog iseljavanja u inozemstvo napustilo 1049 stanovnika, 218 više nego se doselilo. Minus od 86 stanovnika bilježi i Dubrovačko-neretvanska županija. Tim negativnim trendovima najbolje prkosi zadarsko područje.

Tu je lani uknjižen plus od pet stanovnika - uselilo se njih 373, a iselilo 368. Iz Hrvatske, prije svega bježe mladi školovani kadrovi. Tako je njih 949 u dobi između 25 i 29 godina napustilo domovinu. Zanimljivo je da su u isto vrijeme 584 osobe starije od 75 godina otišle živjeti u inozemstvo.

Na top-listi zemalja gdje Hrvati najčešće odlaze vodi Njemačka gdje je lani svoju budućnost potražilo njih 775. Slijedi Austrija (410), potom Slovenija (149), Italija (145), Švicarska (140). Zanimljivo je da je 2010. čak 66 hrvatskih građana za svoje novo prebivalište izabralo Oceaniju?! Kada je u pitanju useljavanje, BiH je i dalje demografski rudnik za Hrvatsku, otkuda je 2010. pristiglo 428 novih stanovnika Hrvatske. Na drugom mjestu je Srbija (63). Slijede Njemačka (42) i Makedonija (35).

Zadar je svijetla točka

Ne bježe Dalmatinci iz Dalmacije samo u inozemstvo. Statistika bilježi da ih sve više bolju budućnost traži i u drugim dijelovima Hrvatske. Tim unutarnjim migracijama u kombinaciji s vanjskim najlošije prolazi Šibenik koji je ostao bez 753 stanovnika. Splitsko-dalmatinsko područje na taj način izgubilo je 430 stanovnika, a dubrovačko-neretvansko 212. Za mnoge očekivano, jedino je zadarsko svoju demografsku bilancu, zahvaljujući tim migracijama, podebljalo za 669 stanovnika.