Nakon što su u jednom zadarskom mediju mještani Zemunika Donjeg, Zemunika Gornjeg, Škabrnje, Prkosa, Nadina, Galovca, Suhovara, Poličnika i okolnih mjesta izrazili protivljenje odluci da se na području Biljana izgradi Centar za gospodarenje otpadom, medijima je upućeno reagiranje iz Ureda župana koje potpisuje glasnogovornica Vlatka Vučić Marasović.

"Zadarska županija je, uzimajući u obzir stanje u gospodarenju otpadom na području 34 jedinice lokalne samouprave (6 gradova i 28 općina), još 2006. godine pokrenula projekt uspostave i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom na osnovama novog, modernog, uređenog, cjelovitog i ekološki prihvatljivog sustava postupanja i gospodarenja otpadom.

Tijekom proteklog vremena proveden je čitav niz aktivnosti uključujući i izradu projektne i druge potrebite dokumentacije da se Centar za gospodarenje otpadom izgradi i uspostavi na lokaciji postojećih kamenoloma - eksploatacijskih polja tehničkog građevnog kamena zapadno od Biljana Donjih, Grad Benkovac, koji uključuje suvremena tehnološka rješenja, potrebne sadržaje i tehnološke zone Centra primjerene uspostavljenim i poznatim rješenjima u razvijenim europskim zemljama..

U travnju 2009. godine tvrtka EKO d.o.o. za gospodarenje otpadom, koju su osnovali Zadarska županija te gradovi Zadar i Benkovac 2008. godine s primarnim ciljem uspostave novog sustava gospodarenja otpadom za područje Zadarske županije odnosno izgradnje Centra za gospodarenje otpadom na području Zadarske županije te pretovarnih stanica, predala je Studiju o utjecaju na okoliš zajedno sa Idejnim rješenjem i Zahtjevom za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na provedbu objedinjenog postupka procjene o utjecaju zahvata na okoliš i utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Kako je planirano, nakon ishođenja rješenja Ministarstva o prihvatljivosti planiranog zahvata uspostave i izgradnje Centra, ishodila bi se, sukladno Prostornom planu Zadarske županije i Prostornom planu uređenja Grada Benkovca, lokacijska dozvola te pristupilo izradi projektne dokumentacije za samu izgradnju. Lokacija CGO utvrđena je Prostornim planom Zadarske županije koji je usvojen 2006. godine, a lokacija je i u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Benkovca.

Javnost i zainteresirana javnost u postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša je imala priliku sudjelovati putem javne rasprave koja se provela o zahtjevu i tehničko-tehnološkom rješenju za CGO sukladno odredbama Zakona i uredbe kojom se uređuje procjena utjecaja zahvata na okoliš. Tijekom razdoblja ožujak - svibanj 2010. godine proveden je javni uvid s javnim izlaganjem Studije o utjecaju na okoliš Županijskog centra za gospodarenje otpadom te Objedinjenih uvjeta zaštite prirode.

Posebno napominjem da u postupku javnog uvida i izlaganja ( a ni nakon toga) nije iskazana niti jedna primjedba što držimo jedinstvenim slučajem u ocjeni javnosti i struke u odnosu na projekte uspostave centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj i šire te svojevrsne potvrde i projekta i odabrane lokacije Centra.

Zato, ne vidimo posebnog razloga da se u ovom trenutku i na ovaj način pokušava osporiti i ugroziti ovaj projekt koji je ključni projekt u zaštiti prirode i okoliša na području Zadarske županije i od interesa za područje svih gradova i općina. Naglašavamo i činjenicu da nakon dvije godine zastoja u realizaciji ovog projekta, zbog neprimjerenog stava Hrvatskih voda, resorno ministarstvo poduzima sve mjere i korake da se u što skorijem vremenu osigura i znatan dio sredstava koristeći EU fondove, te pristupi konačnoj provedbi aktivnosti prema predviđenoj dinamici uspostave i izgradnje centra.

Osim toga, treba naglasiti da su glavni ciljevi provedbe "plana gospodarenja otpadom": smanjiti količine nastalog otpada, postići što manju količinu otpada za odlaganje, a otpad za odlaganje obraditi u inertno, za okoliš neopasno stanje; iz otpada treba "izvući" što više sekundarnih sirovina, bilo u tvarnom ili energetski vrijednom stanju; Centar za gospodarenje otpadom nije "smetlište", nego ekološki relevantnim načelima organiziran industrijski pogon za optimalno iskorištenje otpadnih tvari. Prema tome gospodarenje otpadom je djelatnost u funkciji zaštite okoliša (a ne u njegovu onečišćenju).

Dodajmo ovom reagiranju i neke podatke koji pobijaju navode mještana. Ukupna količina komunalnog otpada u Zadarskoj županiji je oko 80.000 tona/godišnje. Tijekom 8 mjeseci izvan turističke sezone prosječna mjesečna količina otpada je oko 6.000 t/mjesečno ili 200 tona/dnevno. Za prijevoz kamiona iz Pretovarnih stanica koriste se kamioni kapaciteta 22 tone (cca 50%), a za direktni prijevoz kamioni kapaciteta 7 tona (cca 50%).

Ukupan broj kamiona dnevno tijekom 8 mjeseci izvan turističke sezone će biti između 18 do 20 kamiona (5 x 22 t+ 13 x 7 t dnevno) ovisno o veličini kamiona.

Tijekom 4 ljetna mjeseca prosječna količina otpada je oko 8.000 t/mjesečno ili 267 tona/dnevno. Ukupan broj kamiona dnevno tijekom ta 4 mjeseca će biti između 22 do 24 kamiona (7 x 22 t+ 16 x 7 t dnevno) ovisno o veličini kamiona.

Netočna je tvrdnja da će CGO Zadarske županije biti za 3 županije s obzirom da Šibensko - kninska županija gradi svoj Centar za gospodarenje otpadom. Što se tiče dijela Ličko - Senjske županije (ukoliko se tamo ne realizira Centar) u Biljane Donje bi došlo svega 7 - 8 % od ukupne količine otpada koja bi se zbrinjavala u Centru što je uistinu zanemariva količina.