Čak polovica područja Zadarske županije (49,83%) ima prirodne vrijednosti od europskog značaja te je uvršteno u prijedlog europske ekološke mreže Natura 2000

Četvrta, posljednja radionica s ciljem poboljšanja rada nadzornih službi Javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima prirode na području Dalmacije održana je u Zadru, 25 i 26. listopada u organizaciji Projekta COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOiP) te Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP).

Prethodne tri radionice „pokrile" su tri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku i Šibensku-kninsku) s različitim temama koje su aktualizirale pitanja ovlasti i obveza nadzornika u ekološkoj mreži nakon pristupanja Hrvatske u EU i proglašavanja europske ekološke mreže NATURA 2000.

Četvrta radionica obuhvatila je iznimne prirodne vrijednost Zadarske županije. Tema radionice, kojoj je prisustvovalo 30-ak predstavnika nadzorne i stručne službe iz dalmatinskih županijskih javnih ustanova, nacionalnih parkova, parkova prirode te predstavnici inspekcije zaštite prirode bila je Aktivnosti nadzornika ekološke mreže u provođenju zaštite vrsta i staništa.

Katica Bezuh, viša inspektorica zaštite prirode za unaprjeđenje rada u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode predstavila je dosadašnje poduzete aktivnosti u pripremi nadzorne službe za provedbu europske ekološke mreže Natura 2000 čija dvadeseta godišnjica uspostave se upravo obilježava u EU članicama. Bezuh je naglasila i važnost međusektorske suradnje (s lugarima, lovočuvarima, vodočuvarima, ribočuvarima, inspektorima, policijom i dr.) i djelovanja u cilju učinkovitije zaštite ekološke mreže.

Važnost i ulogu nadzornika u monitoringu (praćenju stanja) očuvanosti vrsta i staništa na području ekološke mreže pojasnila je Ivana Plavac, voditeljica Odsjeka za ekološku mrežu u DZZP-u. Sve države članice EU imaju obvezu monitoringa i izvještavanja o trendovima očuvanosti za svaku pojedinu vrstu i stanišni tip na svom teritoriju. Hrvatskoj tek slijedi uspostava sustava monitoringa.

Na opasnosti i negativne posljedice stranih invazivnih vrsta (poput npr. tropske alge Caulerpe ili ambrozije) nadzornike je upozorio Aljoša Duplić, voditelj Odsjeka za introdukciju i reintrodukciju u DZZP-u. „Strane invazivne vrste postale su jedne od najvećih prijetnji biološke raznolikosti ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu", naglasio je Duplić. „Osposobljenost nadzornih službi vrlo je važna u prevenciji, brzom djelovanju i obrani od stranih invazivnih vrsta".

Terenski dio radionice obuhvatio je obilazak odabranih lokacija ekološke mreže u Zadarskoj županiji poput Ninske lagune (područje solane Nin te Ninski zaljev) i rubnog djela PP Vransko jezero. Također, sudionici su obišli ornitološki rezervat Kolansko blato te uvalu Dinjiška na otoku Pagu. Na navedenim lokacijama nadzornici su imali priliku naučiti koje vrste zahvata, radnji i aktivnosti mogu imati negativne posljedice na očuvanje ekološke mreže te kako u takvim slučajevima trebaju postupati, odnosno koje zakonske mjere primijeniti.

Čak polovica područja Zadarske županije (49,83%) ima prirodne vrijednosti od europskog značaja te je uvršteno u prijedlog europske ekološke mreže Natura 2000. Projekt COAST UNDP-a ima dobru i uspješnu suradnju sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima Zadarske županije (Natura Jadera) te je dosada sufinancirao, između ostalog, infrastrukturno uređenje (osmatračnice, poučne staze, interpretativne ploče itd) u svrhu razvoja sve popularnijeg birdwatchinga (promatranje ptica) kao oblika ekoturizma na području Kolanskog blata te Velog i Malog blata na otoku Pagu.

Uz pomoć Projekta COAST publicirani su vodiči za promatranje ptica te je nabavljena potrebna oprema za funkcioniranje Male škole u prirodi. Upravo je u tijeku i izrada informativno edukativnih tabli za područje Ninske lagune te uvale Sakarun u cilju zaštite ugroženih obalnih i morskih staništa i vrsta na tom području.

Projekt COAST provodi se u sve četiri dalmatinske županije - Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj - s financijskom podrškom od oko sedam milijuna američkih dolara Globalnog fonda za okoliš (GEF). Projekt COAST provode Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Temeljni cilj Projekta COAST je očuvanje bioraznolikosti te prirodne i kulturne baštine dalmatinske obale i njenim održivim razvojem temeljenim na spomenutim vrijednostima. Partneri projekta su razvojne agencije četiriju dalmatinskih županija. Kroz Program poticanja zelenog poduzetništva, u suradnji s četirima dalmatinskim županijama i njihovim razvojnim agencijama, Projekt COAST pruža financijsku i tehničku potporu očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti u ključnim djelatnostima u Dalmaciji: poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi. U suradnji sa Splitskom i Jadranskom bankom projekt potiče zeleno poduzetništvo.