Mnoge su prednosti, ali i mane turizma Zadarske županije. Neke od njih su prometna (ne)povezanost, zanemareni otoci, nedostatak kvalitetnih informacija i zabavnih sadržaja...

U Domu Zadarske županije predstavljen je Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije za razdoblje 2013.-2023.

Kako je turizam jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja Zadarske županije, krenulo se s izradom strategije razvoja ove grane koja bilježi svakogodišnji rast. Ovaj važan dokument, kojim se htjelo uspostaviti temelj za dugoročni i održivi razvoja turizma Zadarske županije, naročito u onim segmentima koji imaju dobru perspektivu, izradili su Razvojna agencija Zadarske županije, ZADRA d.o.o. i Sveučilište u Zadru, a sudjelovali su i Zavod za prostorno uređenje, Turistička zajednica Zadarske županije i Upravni odjel za more i turizam Zadarske županije.

Župan Stipe Zrilić naglasio je kako se postupku izrade plana ozbiljno pristupilo jer postoji svjesnost o vremenu u kojem se nalazimo. "S obzirom na to da smo članica EU, moramo imati dobre strateške dokumente i planiranje jer je to preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova, kao i našeg sveukupnog razvoja. Trendovi u turizmu se mijenjaju: traže se nove destinacije, novi sadržaji i ideje, a Zadarska županija sama po sebi ima dobre perspektive za razvoj turizma, i to je sve objedinjeno u ovoj strategiji."

U izradu ovog važnog dokumenta ukupno je uloženo 420 tisuća kuna plus PDV, zaključio je župan Stipe Zrilić pri čemu smatra da su pritom bili racionalni, a da se nije izgubilo na kvaliteti.

Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije detaljno nam je predstavila Božena Krce Miočić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Upoznala nas je s rezultatima triju istraživanja, s vizijom, misijom i ciljevima strategije, te koje su to mjere i akcije koje se planiraju poduzeti.

U procesu istraživanja, Zadarska županija podijelila se prostorno na priobalna i urbana područja (Ugljansko-pašmansku otočnu skupinu, otok Pag, podvelebitski kanal, ravne kotare, Bukovicu i Ličko-pounjski prostor). Za svaki od tih prostora pronađene su temeljne karakteristike, koliko je taj prostor opterećen s turističkom potražnjom, te kako se i sami stanovnici tih područja osjećaju u cijeloj priči. Istraživanje je provedeno u postsezoni 2012. i cijeloj sezoni u 2013. godini.

Nas je zanimalo zašto turisti dolaze, kazala je Božena Krce Miočić. To je i dalje sunce i more. Najviše troše oni gosti koji dolaze zbog nautike i zabavnih sadržaja, nakon toga zbog novih iskustava. Po prijevoznom sredstvu, potrošnja je najveća kod klasičnih redovnih avionskih linija. prosječna dnevna potrošnja po osobi je 86 eura. "Jako lijepu cifru troše i autokampovi i autodomovi. kamp turizam više nije onaj jeftini turizam na koji smo navikli", dodala je.

Zadar kao destinacija bilježi jako puno prvih posjeta što je odlično. Što se tiče smještajnih destinacija, apartmani su povukli najveći dio elemenata i najpopularniji su smještaj. Što se tiče planiranog broja noćenja, najviše ljudi ostaje do tjedan dana.

"Najveći problem za ugostiteljstvo je što gosti najčešće kuhaju sami, ne koriste usluge ugostiteljstva, gdje najvećim dijelom profitiraju trgovci. Francuzi, Rusi i Zapadna Europa tu su najbolji, oni najčešće jedu vani", kazala je Krce Miočić

Turisti kada dođu najviše uživaju u suncu i moru, restoranima, šetnji u prirodi, razgledavanju prirodnih ljepota. Kao nedostatak naveli su nedostatak jahanja, obilaska vinski i cesta maslinovog ulja, a to se vrlo lako može i mora riješiti. Samo se treba pametno povezati ruralne prostore s urbanim centrima. Turisti su najzadovoljniji s lijepim krajolikom i ljubaznošću djelatnika, sigurna smo destinacija s kvalitetnom uslugom u smještajnim objektima.

Što nam je loše? Gdje "padamo" i moramo dodatno raditi kako bi se to promijenilo?

Mora se poboljšati prometna povezanost Zadarske županije - zračni i pomorski promet koji bi trebao teći cijele godine, stvoriti preduvjete za razvoj luke Gaženica u luku za kružna putovanja, te poboljšanje povezanosti unutar županije.

Nedostaje nam kvaliteta informacija i bogatstvo različitih sadržaja, zabave i kulturnih manifestacija i sl. najzadovoljniji gosti koji su boravili u Biogradu,Pagu, Podvelebitskom kanalu,.., Zadru. Najnezadovoljniji su Ličko-pounjskom području zbog nedostatka ponude.

Veliki pomaci u razvoju mogli bi se ostvariti u Ličko-pounjskom području gdje se npr. golf igralištima može povući cijeli niz turističkih sadržaja i razviti cijelu jednu novu infrastrukturu. Također su nedovoljno valorizirane udaljene otočne skupine Zadarske županije koje kriju jako veliki kapacitet!

Problem Zadarske županije je u - povratku turista. To je ono gdje trebamo jako puno raditi jer turisti ne nalaze dovoljno motiva za ponovni dolazak.

Turisti su jako zadovoljni hostelima. Hosteli Zadarske županije smatraju se iznimno kvalitetnima i pripadaju jednoj višoj razini Što se tiče šopinga, turisti smatraju da smo preskupa destinacija za kvalitetu koju nudimo.

Kultura i zabava: Naši muzeji, koje smatramo jeftinije nego što su oni su inozemstvu, gosti smataju kako ne nude dovoljnu kvalitetu niti za taj mali iznos. Iako imamo bogatu kulturnu baštinu, očito je prezentacija ona na kojoj moramo više poraditi.

Ispitivanje je provedeno i među samim građanima Zadarske županije. Nezadovoljni su strukturom gostiju koji dolaze, niti smještajem. također, slažu se s gostima da nedostaje kvalitetnih informacija, i bogatstvo ponude, te da se treba uvesti obilazak vinskih i cesta maslinovog ulja, uređenje okoliša i zelenih površina u mjestima,...

Moramo stvoriti autohtonost. Tko god želi osjetiti naš život, želi vidjeti sve naše resurse, prije svega gostoljubivost Zatim se navodi razvoj zdravstvenog turizma (Biograd), nužnost jeftinijih trajektnih linija (stanovnici otoka), problem s parkingom (Zadar, Biograd,...), poskupljenje svakodnevnih potrepština u vrijeme sezone, cijena zemljišta, gužve,... Za period izvan sezone (od rujna dio svibnja) građani smatraju da će goste privući više kvalitetnijih i raznovrsnijih zabavnih i kulturnih događanja, kažu građani.

Misija i vizija Plana razvoja turizma Zadarske županije za razdoblje 2013.-2023.

Cilj je da Zadarska županija kroz turizam kapitalizira svoje komparativne prednosti na globalnom tržištu u cilju održivog razvoja i rasta. Komparativne prednosti su one koje jedinstvene za ovo područje i koje se ne daju lako kopirati i koje se mogu na jednostavan način iskoristiti.

Vizija - Zadarska županija razvija turizam u interesu rasta kvalitete života, ekonomskog blagostanja i osiguranja održive budućnosti lokalnog stanovništva Zadarske županije. Turizam je trenutno sve ono što je nekad činilo privredu Zadra. "To je danas naša hrana, stoga Zadarska županija do 2023. mora biti globalno prepoznatljiva turistička destinacija koja posluje većim dijelom godine", kazala je Krce Miočić.

Strateški ciljevi:

1) Uspostava održivog i učinkovitog sustava upravljanja resursima i potencijalima u turizmu. Dionici Zadarske županije nemaju konstantnu komunikaciju i nedostaje im međusobne interakcije

2) Smanjenje sezonalnosti kroz razvoj konkurentnog turističkog sektora

3) Unaprjeđenje turističke infrastrukture te zaštita okoliša

Provedbom ove strategije procjenjuje se da će Zadarska županija do 2023. godine imati 1,8 milijuna dolazaka turista i 14 milijuna noćenja turista (najmanje!), zaključuje Božena Krce Miočić