Na kraju 2013. godine, na sjednici Vlade 27. prosinca, predstavljena je nova indeksacija regionalne razvijenosti, u kojoj je jedina veća promjena Zadarska županija, odnosno njezin ulazak u razvijeniju skupinu, saznaje Narodni list

 

Tako je Zadarska županija, po ranijem bodovanju iz 2010., imala indeks od 75,6 posto nacionalnog prosjeka, a prema posljednjem izračunu ulazi u skupinu regija s indeksom od 100 do 125 posto. Kako kaže i župan Stipe Zrilić, ne radi se tu o našem naglom razvoju u samo tri godine, već novi indeks pokazuje koliko su u tom vremenu druge regije nazadovale u odnosu na zadarsku.

Župan zadovoljan indeksom

Novom odlukom o indeksu razvijenosti Vlada je izmijenila ocjenu razvijenosti brojnih jedinica lokalne i regionalne, odnosno područne samouprave. Indeks razvijenosti u direktnoj je vezi s državnim sufinanciranjem nerazvijenih područja, zbog čega će po novoj ocjeni bez državnih subvencija ostati 56 jedinica, a istovremeno u sustav pomoći za one ispod 75 posto nacionalnog prosjeka ući drugih 99. Jedine izmjene na županijskim razinama tiču se Zadarske i Međimurske županije, s tim što je Zadarska napredovala u višu, a Međimurska je pala u nižu skupinu. Na lokalnoj razini promjena indeksa zahvatila je više zadarskih općina, a pad iz više skupine imaju općine Novigrad, Polača i Poličnik, koji su sada svrstani u II. skupinu s indeksom od 50 do 75 posto nacionalnog prosjeka.

Iz te skupine u višu, dakle preko 75 posto razvijenosti, svrstali su se Galovac i Ražanac, čime direktno ostaju bez mogućnosti državnih subvencija. Iz skupine III. u skupinu IV., s razvijenošću preko 100 posto, svrstali su se po novoj indeksaciji Kali, Kukljica, Preko i Sali, dok smo po prvi put dobili i predstavnike u najrazvijenijoj skupini preko 125 posto, a to su općine Vir i Kolan.

-Mi smo razvrstani tu gdje jesmo, temeljem kriterija koji su uvedeni za ocjenu razvijenosti, no to je indeks u odnosu na ostale. Svatko treba težiti da bude što razvijeniji, ne kažem da su kriteriji idealni, no mi trebamo biti zadovoljni što smo razvijeniji. Isto tako treba gledati da je do tog našeg napretka došlo u odnosu na druge. Imamo sreće što nam stopa nezaposlenosti nije toliko pala, prihodi su od proračuna ostali relativno stabilni, dohodak po stanovniku također je vezan uz kretanje zaposlenosti, pozitivan nam je i prirast stanovništva i to je objašnjenje većeg indeksa razvijenosti, naravno, u odnosu na ostale - zaključio je Zrilić, dodajući kako su u prvom redu za ovakav napredak u ocjeni razvijenosti zaslužni zadarski gospodarstvenici.

Negativne posljedice

Ono što konkretno donosi veći indeks razvijenosti jest manje državnih i sredstava iz europskih fondova, odnosno kako je najavio ministar regionalnog razvoja Branko Grčić - općine i gradovi s indeksom većim od 75 posto - neće dobivati pomoć države.

U slučaju brojnih natječaja za sredstva iz europskih fondova, primjerice nedavno objavljenog natječaja za bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu, županije ispod nacionalnog prosjeka razvijenosti imaju veće šanse dobiti sredstva, a imaju i posebne pogodnosti u dodatnom sufinanciranju.

Kako nam pojašnjava direktorica Razvojne agencije Zadarske županije Sanja Peričić, veći indeks razvijenosti svakako će značiti i manje mogućnosti u povlačenju sredstava.

-Kod velikih infrastrukturnih nas neće zakinuti, ne bojim se za velike projekte u koje smo krenuli, jer su tu jednaki kriteriji za sve. No, kod manjih natječaja za poduzetnike i institucije, jednostavno će nas isključiti ili ćemo moći sudjelovati, ali će prednost imati nerazvijenija područja. Tamo gdje god Vlada donosi odluke bez neovisnih stručnjaka, naši poduzetnici imaju mnogo manje šanse dobiti sredstva nego li područja koja u razvoju zaostaju za nama. Napišemo projekt jednako dobro, nekad i znatno bolje, no ako je evaluacija na nacionalnoj razini zbog tih dodatnih bodova za nerazvijenost, a nekad i zbog politike, sredstva dobiju drugi.

A kad idemo na europske natječaje, gdje naša Vlada nema toliko utjecaja i gdje su neovisni procjenitelji, naši poduzetnici sa svojim projektima itekako dobro prolaze. Indikativno je to kad su ocjenjivali neovisni stručnjaci, da zadarski projekti prolaze i da su iznad državnog prosjeka, primjerice za IPA IIIc, da su sredstva dobila čak tri zadarska projekta. No, kad natječaji idu preko ministarstava ili drugih državnih institucija, naše vrhunske tvrtke i vrhunski projekti ne prolaze i zbog takvih odnosa ljudi su kod nas već sad demotivirani. Zato će biti sve manje javljanja na državne natječaje, jer za svaki od njih treba potrošiti i vremena i novca. - upozorila je Peričić.

Koliki je točni indeks razvijenosti županija, gradova i općina, saznat će se tek kasnije, no u svakom slučaju novom indeksacijom Zadarska se županija s ruba II. skupine (prijašnji indeks iznosio nam je 75,6) od 75 do 100 posto, popela u II. s indeksom od 100 do 125, što je rast od najmanje 25 posto.

Ratni faktor

Unutar novog sustava indeksiranja uveden je i tzv. korektivni faktor u izračunu, prema kojem je u obzir uzeta pogođenost Domovinskim ratom. Bez tog faktora neke su općine i gradovi trebali biti prebačeni u razvijeniju skupinu i izgubiti pravo na državne subvencije, kao primjerice na zadarskom području Obrovac, Benkovac, Posedarje, Poličnik, Stankovci, Škabrnja ili Novigrad. Bez tog faktora tako bi i broj zadarskih jedinica lokalne samouprave koje su se "popele" u viši razred bio daleko veći, jer je jedan od kriterija razvijenosti bio i povećanje broja stanovnika u periodu od 2001. do 2011., što je u spomenutim mjestima velikim dijelom bila posljedica povratka iseljenih građana.

Narodni list