Ostalo / Zadarska županija

Zadovoljan proizvođač i potrošač

Zadarska županija prednjači po broju ekoloških proizvođača

Zadarska županija prednjači po broju ekoloških proizvođača

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. Hrvatskim poljoprivrednicima poticaji i sredstva više neće dolaziti iz IPARD-a koji odlazi u povijest, već će se sad javljati na natječaje

Poboljšanje turističke ponude obavezno je ako se žele poboljšati turistički rezultati i podići konkurentnost. Jedan od načina kako to postići je bolja gastronomska ponuda koja se temelji na lokalnim proizvodima uzgojenima ne ekološki način. No osim komparativnih prednosti koje taj način poljoprivrede donosi turizmu, voće i povrće uzgojeno na taj način ujedno je i zdravije za čovjekov organizam, ali i okoliš, jer je upotreba pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva ili zabranjena ili strogo regulirana i nadgledana, piše Narodni list

U osnovi treba razlikovati ekološku i integriranu proizvodnju. One su obje kontrolirane, dok se poljoprivredna proizvodnja koja nije kontrolirana naziva konvencionalnom. U ekološkoj proizvodnji nije dopuštena upotreba pesticida i mineralnih gnojiva, dok je kod integrirane dozvoljena, ali samo oni preporučeni i pod kontrolom.

Zadovoljan proizvođač i potrošač

O potencijalu Zadarske županije u ekološkom uzgoju te trenutnom stanju porazgovarali smo s Gordanom Dragun, iz Poljoprivredne savjetodavne službe Zadarske županije. U ekološku proizvodnju krenuli smo puno ranije, jer je zakonska regulativa donesena još 2001. godine, dok se s ovom integriranom dosta čekalo, pa je zakonski okvir donesen tek prije nekoliko godina. Pa tako mi imamom situaciju da više poljoprivrednika imamo u ekološkoj proizvodnji koja je dosta zahtjevnija. Razlog tome je i činjenica da su u ekološkoj proizvodnji bili puno veći poticaji iz EU fondova nego u integriranoj. - objašnjava Dragun, te nastavlja -

Na području Zadarske županije u sustav ARKOD je upisano 7 635 poljoprivrednih proizvođača, na 23 000 hektara. Od toga je u 2013. godini u sustav ekološke proizvodnje u Zadarskoj županiji bilo prijavljeno 90 proizvođača s 1213 hektara, a najveći je broj maslinara, dok u sustavu integrirane je bilo svega 22 proizvođača s 477 hektara, tu prevenstveno ulaze voćari. S ovim brojkama Zadarska županije prednjači pred ostalim Županijama prema broju ekoloških proizvođača, pogotovo u odnosu na ostale obalne županije.

Cilj ekološke i integrirane poljoprivrede je zdravo tlo, zdrava biljka, dobivanje kvalitetnije hrane koja će nositi oznaku više vrijednosti, što stvara konkurentan proizvod, te zdrav okoliš. U konačnici bi trebali biti zadovoljni proizvođač i potrošač.

Mukotrpan prijelazak

Kontrolirana proizvodnja u Hrvatskoj podliježe zakonskoj regulativi usklađenoj s direktivama EU-a, te proizvođač koji udovolji tim uvjetima dobiva oznaku više vrijednosti. Ulaskom u EU i zakonskim izmjenama, potrošači sad moraju biti informirani što konzumiraju, jedna od novosti je i stroga definicija što sve mora pisati na deklaraciji svakog proizvoda i kojom veličinom slova. Upisnici u registre ekološke i integrirane proizvodnje vode se pri Ministarstvu poljoprivrede i postoje kontrolna tijela, u ekološkoj proizvodnji ih je sedam.

Svako kontrolno tijelo ima svoj kod, pa svi proizvodi na sebi nose i kod kontrolne kuće te se može pratiti sljedivost. Kontrolno tijelo kod integrirane proizvodnje je Poljoprivredna savjetodavna služba. No ne mogu djelatnici iz npr. Zadarske županije kontrolirati poljoprivrednike u Zadarskoj županiji, jer Savjetodavna služba zapravo educira i savjetuje te poljoprivrednike, pa ih ne možemo kontrolirati. - navodi Dragun.

No prelazak iz konvencionalne u kontroliranu proizvodnju zahtijeva vrijeme prilagodbe. Tri godine traje kontrolirani prijelaz iz konvencionalne proizvodnje u ekološku kako bi se tlo i biljke očistili. U te tri godine nadzorno tijelo provjerava stanje i vrši analize. To je za proizvođače najstresniji dio. No šok je to i za biljku. Jer joj se do tada pomogalo na umjetni način, a sad joj se pomaže na prirodni način. Vrijeme prelaska iz konvencionalne u integriranu proizvodnju iznosi godinu dana. Obaveza je poljoprivrednog gospodarstvenika, kad se upiše u registar, ili jedne ili druge vrste kontrolirane proizvodnje, zadržati se u tom registru pet godina.

No kad se poljoprivredni proizvođač upisuje u registar integrirane proizvodnje, na taj način proizvodnje mora prebaciti sve parcele koje mu se nalaze u ARKOD sustavu. Isto tako moraju odslušati pet sati godišnje stručne edukacije. Dobivaju i tehnološke smjernice za svaku vrstu proizvodnje gdje su navedene sve mjere kojih se proizvođači moraju pridržavati. Dok kod ekološke proizvodnje, tj. prilikom upisa u registar, poljoprivrednike ne mora upisati sve parcele koji ima u sustavu ARKOD-a. No ako npr. prebaci vinograd u ekološku proizvodnju, i do njega se nalazi vinograd koji nije, potrebno je napraviti barijere između ta dva vinograda." - obrazlaže Dragun. Mislim da nema straha za naše proizvođače i njihovo tržište jer tu je turizam kojem imamo što ponuditi, imamo tako vinograde, voćne vrste, stočne farme, proizvođače povrća koji mogu zadovoljavati naše potrebe. Usuđujem se reći da je ovaj prelazak proizvođača na kontroliranu proizvodnju jedino dobro što se dogodilo našoj poljoprivredi posljednjih godina.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. Hrvatskim poljoprivrednicima poticaji i sredstva više neće dolaziti iz IPARD-a koji odlazi u povijest, već će se sad javljati na natječaje raspisane u sklopu Programa za ruralni razvoj 2014.-2020. Važnost tog Programa je u tom što će poljoprivrednicima sad na godišnjoj razini na raspolaganju biti mnogo veća sredstava nego kroz IPARD.

AGRO ARCA od 9. do 11. svibnja Eko poljoprivrednici iz zadarskog kraja, ali i šire inovacije i tehnologije za unaprijeđenje svoje proizvodnje moći će pronaći na 7. Agro Arci koja će se od 9. do 11. svibnja održati u Biogradu na Moru. Na Sajmu će se tako predstaviti više od 400 inovacija, novih proizvoda, ideja i tehnologija iz Hrvatske i desetak zemlja svijeta. Pored prodajno-izložbenog dijela Sajma, za izlagače i posjetitelje su predviđena stručna predavanja i radionice na kojima će se govoriti o zaštiti intelektualnog vlasništva, zadrugarstvu u maslinarstvu i uljarstvu, te značaju svjetske halal industrije i izvoznom potencijalu domaćih proizvođača, a trima izlagačima koji zadovolje uvjete, bit će dodijeljen i Certifikat halal kvalitete u suradnji s Centrom za certificiranje halal kvalitete kao poticaj i pomoć za izvoz na bliskoistočno tržište. Sajam će biti otvoren svakog dana od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana 11. svibnja u večernjim satima bit će dodijeljene nagrade najboljim ovogodišnjim inovacijama i inovatorima.

Narodni list


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.