U dijelu Strategije koja govori o ključnim pokazateljima uspješnosti tog dokumenta, za Zadar se navodi tek - unaprijeđenje pristupačnosti u putničkom prometu na velike udaljenosti, s 10-postotnim povećanjem javnog prijevoza i u ciljanoj grupi povećanja prometa bez štetnih emisija također za 10 posto u rokovima do 2025. i 2030. godine, piše Narodni list

Prometna strategija izrađena 1999. godine Zadarskoj županiji dovela je autocestu kao najznačajnije postignuće i povezala nas s ostatkom Hrvatske i Europe, u pomorskom putničkom prometu smo druga luka u Hrvatskoj, a zračni je promet narastao nekoliko puta, što je raritet jer su sve ostale zračne luke ostale na otprilike podjednakom prometu. Ovih dana otvorena je javna rasprava o novoj 20-godišnjoj prometnoj strategiji, koja kao primarni cilj ističe modernizaciju željeznica i razvoj kombiniranog teretnog prometa, te razvoj riječkog pravca i riječke luke. Navedeni su i ciljevi poput rješavanja uskih grla u cestovnom prometu te definiranje pomorskih luka kao teretnih i putničkih. Pa iako aktualni ministar Hajdaš Dončić staru strategiju naziva "cestovnom" u kojoj se rasipao novac za potrebe gospodarstva, koje su - kako on kaže - ostale nezadovoljene, činjenica jest da se upravo Zadar i Zadarska županija s takvom strategijom značajno i uspješno razvila u posljednjih 20 godina.

Kratkim pregledom Hajdaš Dončićeve strategije, nažalost, za Zadar će u idućih 20 godina očito biti malo mjesta za napredak u prometnom razvoju.

Europska Hrvatska

Nova Strategija prometnog razvoja RH u prometnom bi kontekstu trebala sagledati Hrvatsku kao novu članicu Europske unije i kao takvu je uključiti u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu, tzv TEN-T. Članstvo Hrvatske u EU odražava se na prometni razvoj u pogledu zahtjeva koje se pred nas postavljaju, od otvorenih granica i tržišta, ulaska u Schengenski prostor, do zahtjeva intermodalnosti i interoperabilnosti prometnih sustava. Nova bi Strategija stoga trebala osigurati postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na cijelom teritoriju RH u narednih 20 godina. U objašnjenju Strategije ističe se novi pristup planiranju prometnog sustava, u kojem naglasak nije isključivo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga.

Jedna od vrlo važnih uloga prometne strategije jest i preduvjet njezine izrade koji nam je postavila Europska komisija za sufinanciranje svih prometnih sektora iz fondova EU za razdoblje od 2014. do 2020., što znači da bez strategije nema niti povlačenja planiranih 1,7 milijardi eura koje se planiraju ulagati u razvoj prometa.

Podaci o pomorskom prometu upozoravaju da Hrvatska drastično gubi svoju ulogu u tom sektoru, hrvatskim lukama smanjuje se promet drastičnom brzinom, dok sjevernojadranske luke naših susjeda Talijana i Slovenaca još brže dižu svoj promet. Krivica za to leži u nedostatku bilo kakve strateške politike, zbog čega se hrvatska pomorska flota prepolovila u 20 godina, a željeznica bez koje nema niti pomorskog prometa, je u katastrofalnom stanju.

Kao najznačajniji projekt, oko kojeg se vrti cijela strategija, istaknuta je riječka luka kao luka s najvećim potencijalom za teretni promet. Za njezino proširenje već su utrošene stotine milijuna kuna, a planiraju se i novi projekti, dobrim dijelom financirani upravo iz europskih fondova. Uz riječku luku veže se i najveći projekt - izgradnja pruge od Rijeke do mađarske granice.

Pomorski promet

U dijelu pomorstva Strategija navodi kako je Hrvatska jedna od najrazvedenijih obalnih regija u Europi, kako ima dugu pomorsku tradiciju te sektor pomorstva ima ključnu ulogu u gospodarskom, trgovinskom i društvenom razvoju zemlje. No, iako Zadar i zadarsko područje u tim podacima značajno sudjeluje, kako s dužinom obale, tako tradicijom i brodarskom flotom, u Strategiji se Zadar jedva i spominje. U Strategiji se ističe kako šest velikih morskih luka - Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik, imaju status nacionalnih ili luka od međunarodnog gospodarskog značaja. Ističe se njihov povoljni položaj koji omogućuje lakši promet između središnje i istočne Europe i Azije, te Australije i Oceanije i Europe preko Sueskog kanala, čime se putovanje skraćuje za pet do osam dana ili minimalno 2.000 kilometara u usporedbi s lukama sjeverne Europe.

Kako na europskom tržištu na jadranske luke trenutno otpada samo tri posto ukupnog tereta, jasno je da postoji golemi potencijal za rast teretnog prometa u svim lukama. No, u Strategiji se luke Rijeka i Ploče ističu kao luke s najvećim tržišnim potencijalom za pretovar tereta, te kako njihov daljnji razvoj ovisi i o povezivanju sa željeznicom, zbog čega se kao najvažniji projekt navodi izgradnja željezničkog pravca od Rijeke do Mađarske. Za luku Ploče navodi se važnost razvoja željeznice u susjednoj BiH. Za zadarsku i ostale luke, jedino se navodi kako su klasificirane kao sveobuhvatne luke TEN-T mreže (transeuropske prometne mreže), no za njih u prometnoj strategiji SDP-ove Vlade očito nema mjesta u planovima. U regiji sjeverne i središnje Dalmacije, gdje nas svrstava Strategija, luka Ploče navodi se kao najvažnija teretna luka, kroz koju prolazi 2,5 milijuna tona tereta godišnje. Za Split se ističe da je najveća putnička luka u Hrvatskoj i treća na Sredozemlju, ali se ističe i njezin značaj u teretnom prometu - s 282 tisuće tona.

Teretni promet, od 250 do 400 tisuća tona, u lukama Zadar i Šibenik smatra se, po Strategiji - niskim, zbog čega ponovo završava bilo kakva priča o eventualnom razvoju i ulaganju u teretni promet te dvije luke. U putničkom prometu sjeverne i srednje Dalmacije, od Splita do Zadra, navode se dva fokusa - turistički s velikim sezonskim karakterom, te povezanost sa Zagrebom. Veza se uspostavlja cestovnim prometom, s glavnim koridorom autoceste koji je gotovo dovršen te zračnom prometu, dok se za željeznički promet kaže da nije konkurentan. Stoga se kao osnovni prioritet navodi poboljšanje pristupačnosti javnim prijevozom do zračnih luka. Dakle, umjesto ulaganja u konkurentnost željeznice, koja je izuzetno bitna i za razvoj teretnog pomorskog prometa, predviđaju investicije u javni prijevoz. Umjesto milijunskih projekata i razvoja željeznice - možda tek poneki novi autobus za lokalni prijevoz do aerodroma.

Zračni promet

U dijelu koji govori o unaprijeđenjima prometnih čvorišta u putničkom prometu, Zadar se navodi kao četvrto čvorište u Hrvatskoj, kojeg karakterizira veliki promet putnika s otoka ili na otoke. Tu nam također predviđaju poboljšanje veza javnog prometa s lukom, no uz opasku kako će se uzeti u obzir razvojni plan luke "kako bi se primjereno isplanirale prometne potrebe u gradu Zadru". Ne sumnjamo kako će vizija SDP-ove Vlade za prometni razvoj Zadra predvidjeti vrlo niske prometne potrebe za ovo područje. Da je tome tako, vidljivo je i u dijelu Strategije koja govori o ključnim pokazateljima uspješnosti tog dokumenta, a gdje se za Zadar navodi tek - unaprijeđenje pristupačnosti u putničkom prometu na velike udaljenosti, s 10-postotnim povećanjem javnog prijevoza u roku do 2030. godine. Spominju nas također i u ciljanoj grupi povećanja prometa bez štetnih emisija, također za 10 posto i to do 2025. godine. U mjerama koje se navode za razvoj prometa u dijelu željezničkog i cestovnog prometa, Zadar se ne spominje, a u zračnom prometu ističu potrebu proširenja Zračne luke Zadar, uz glavni razlog povezanosti srednje Dalmacije s udaljenim lokacijama.

Kako se navodi u Strategiji, analize pokazuju da je ulaganja potrebno usmjeriti na poboljšanje prometnih i infrastrukturnih kapaciteta zračne luke za zrakoplove koji odgovaraju kodu ICAO 4E. Ovaj standard znači da je uzletno-sletna staza duža od 1.800 metara, te da je namijenjena za zrakoplove maksimalnog raspona krila od 52-65 i širine vanjskog glavnog podvozja od 9-14 metara. Predviđaju nam i nove analize koje bi trebale "utvrditi izvedive mjere i poredati ih prema prioritetima, imajući u vidu ekološke zahtjeve i stvarne potrebe te potencijal prema očekivanoj potražnji". U pomorskom prometu ističe se specijalizacija Luke Zadar u RO-RO, putničkom i prometu brodova za kružna putovanja. Tu se navodi kako je zadarska luka druga najveća putnička luka u Hrvatskoj, a razvoj joj je usmjeren na cestovni i željeznički promet te putnički promet i promet brodovima na kružnim putovanjima.

"Izgradnja nove putničke luke izvan jezgre starog grada u Gaženici je u tijeku. Nova luka će omogućiti proširenje kapaciteta za vezivanje većih međunarodnih trajekata i modernih brodova za kružna putovanja kao „home port", te međunarodni standard pristanišnih objekata za putnike i vozila. Daljnje analize utvrdit će neophodne projekte kako bi se ostvarila ova specijalizacija i kako bi se odredili prioriteti uzimajući u obzir stvarne potrebe i potencijal prema očekivanoj potražnji.", navodi se u Strategiji. Za razliku od primjerice Rijeke, kojoj se u Strategiji navode konkretni projekti vrijednosti više stotina milijuna, a veže se i milijarde eura teški projekt nizinske pruge, Zadar je sveden na neodređeni razvoj javnog prijevoza do zračne i trajektne luke. Ovakva prometna strategija ostavlja nas tu gdje jesmo, s razvijenom cestovnom infrastrukturom, velikim pomorskim potencijalima na čiji razvoj u SDP-ovoj Vladi očito ne računaju, željeznicom koja ostaje slijepo crijevo i zračnim prometom koji, iako značajno raste, teško može dostići i dio prometa velikih zračnih luka.

Narodni list