U Zadarskoj županiji država ima 73.510,5 hektara, od čega je slobodno za raspolaganje čak 62.315,14 hektara ili 84,6 posto

Hrvatska raspolaže s golemim poljoprivrednim potencijalima, od čega je gotovo 80 posto u državnom vlasništvu. Određeni dio tog poljoprivrednog zemljišta već se koristi, pogotovo u Slavoniji, no više od polovice je neiskorišteno ili se dosad ilegalno koristilo, što je osobito slučaj u priobalnom području i Lici, saznaje Narodni list

Stoga ne čudi što, uz Ličko-senjsku, Zadarska županija ima najviše neiskorištenog državnog poljoprivrednog zemljišta, a time obzirom na kvalitetu zemljišta i vremenske uvjete i najveći neiskorišteni poljoprivredni potencijal u državi.

Konačnim sređivanjem podataka i uvođenjem informacijskog sustava država s debelim zakašnjenjem sad kreće u aktiviranje tog potencijala, davanjem u zakup ili prodajom.

Koliko imamo zemljišta

U rujnu prošle godine u Ministarstvu poljoprivrede predstavljen je novi informacijski sustav za raspolaganje državnog poljoprivrednog zemljišta, koji bi konačno trebao razriješiti dugogodišnje dubioze i apsurdnu situaciju u kojoj država nema pojma s koliko zemljišta uopće raspolaže. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku radi se o 703.461 hektar, dok je to prema podacima Ministarstva bilo 552.504 hektara i razlika je bila nemalih 150.956 hektara, "izgubljenih u prijevodu".

Uvođenjem informacijskog sustava došlo se konačno do točnog podatka, koji se ne slaže niti s jednom dosadašnjom zbirkom podataka i veći je za 34.664 hektara čak i od procjene Državnog zavoda za statistiku. Uz konačno točne podatke o količini ukupnog zemljišta, informacijski sustav omogućit će brže, kvalitetnije i konačno transparentno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem.

Država trenutno raspolaže sa 738.125,52 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, najvećim djelom oranica i pašnjaka. Više od polovice tog zemljišta se ne koristi, no interesa itekako ima.

Treba napomenuti kako se dobar dio državnog poljoprivrednog zemljišta ipak koristio, ali ilegalno i dosad je veliki broj poljoprivrednika koristio takvo zemljište za uzgoj sezonskog voća i povrća, pa čak i trajnih nasada bez ikakve naknade. Takvo će se zemljište neki od njih koristiti vjerojatno i dalje, no od sada legalno i sa zakupom na 50 godina. Do državnog zemljišta ipak neće moći građani i tvrtke koje nisu platile sve obaveze prema državi ili protiv kojih se vode postupci za vraćanje zemljišta u posjed državi.

Zadarski potencijali

Sustav bi trebao biti dostupan i građanima tijekom ove godine, no već sad državi omogućuje lakše i kvalitetnije raspolaganje, čime se krenulo i u brojne postupke davanja u zakup, prodaju ili objavu natječaja za slobodno zemljište.

Upravo je za Zadarsku županiju ovaj sustav od izuzetne važnosti, jer kod nas ima gotovo najviše neiskorištenog državnog poljoprivrednog zemljišta.

U Zadarskoj županiji država ima 73.510,5 hektara, od čega je slobodno za raspolaganje čak 62.315,14 hektara ili 84,6 posto. Po količini državnog poljoprivrednog zemljišta zadarska je županija treća iza Ličko-senjske i Osječko-baranjske, no dok je u Osječko-baranjskoj slobodno manje od pet posto zemljišta, u Zadarskoj i Ličko-senjskoj veći je dio neiskorišten, čime dolazimo na drugo mjesto u Hrvatskoj po količini raspoloživih hektara.

Agencija je s područja Zadarske županije zaprimila pet zahtjeva jedinica lokalne samouprave za zakup zemljišta i to u Benkovcu, Pakoštanima, Novigradu, Zadru i Gračacu.

Veći dio poljoprivrednog zemljišta za koje vlada interes Agencija je proglasila nedostupnim. Čak 158,8 hektara zemljišta u Pristegu nije raspoloživo zbog, kako je navedeno, minski sumnjivog prostora. Još je veća površina u Vrani, s čak 435,2 hektara, a kao razlog zašto se ne može raspolagati je navedena nova izmjera. Oko 7,7 hektara na Bokanjcu također je neraspoloživo zbog neriješenih imovinsko- pravnih odnosa.

Dva zahtjeva, za pet hektara u Novigradu i hektar zemljišta u Mazinu kod Gračaca su u proceduri i čekaju izlazak povjerenstva za obraslost, koje procjenjuje količinu i vrijednost drvne mase. Još je veći interes za kupnju državnog zemljišta, no tu se radi o manjim parcelama, poput 0,18 hektara u Privlaci kod Nina, 0,13 i 2,5 hektara u Tinju kod Benkovca ili 0,49 hektara šumskog zemljišta u Turnju kod Biograda. Uz još nekoliko zahtjeva za manjim parcelama, tu je i 29 hektara pašnjaka u Medviđi kod Benkovca za koji zahtjev je utvrđeno da ne ispunjava uvjete te za 37,5 hektara pašnjaka u Posedarju gdje je predmet zatvoren.

Rukovoditeljica zadarske Poljoprivredne savjetodavne službe, Gordana Dragun kaže nam kako bi se velika količina slobodnog državnog zemljišta na području Zadarske županije mogla konačno početi koristiti otvaranjem europskih fondova, koji su nam dosad bili zatvoreni.

-Državno poljoprivredno zemljište koje je bilo u funkciji i ranije jer je bilo u funkciji kombinatskog zemljišta je poslije rata bilo podijeljeno u zakup zainteresiranim poljoprivrednicima, dakle u području Baštice i Nadinskog blata. Na Vranskom jezeru je državno zemljište dano u zakup tvrtki Vrana, Vigens i drugima za potrebe proizvodnje. To je sad prodano ili dijelom stavljeno u zakup, no još uvijek imamo dosta državnog zemljišta koje se može dati na korištenje. Interesa itekako ima, no problem je međutim što dosta njih čeka mjere ruralnog razvoja i mogućnost sufinanciranja iz europskih fondova, koje su trebale početi u 2014., a nisu. Mislimo da će se tim sredstvima europskih fondova konačno i ovo pokrenuti, jer kako uzeti državnu zemlju u zakup, ako nemate sredstva za staviti je u funkciju. - zaključila je Dragun.

Natječaj u Stankovcima

Ovog tjedna, 12. siječnja, Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta na području općine Stankovci. Radi se o ukupno 14,45 hektara koji se daju na korištenje tijekom 50 godina uz početnu godišnju zakupninu od 3.121 kune u Vukšiću. Rok za dostavu ponude je 15 dana računajući od prvog idućeg dana nakon objave ovog Javnog poziva na mrežnoj stranici Agencije za poljoprivredno zemljište.

Kriteriji natječaja

Prijave sudionika u natječaju boduju se za prvenstvo zakupa prema kriterijima gospodarskog programa do 60 bodova, ako je dosadašnji posjednik temeljem valjano provedenog natječaja u tzv. mirnom posjedu 20 bodova te po visini ponuđene zakupnine do 20 bodova proporcionalno u rasponu od početne do dvostruke početne zakupnine.

Za stručnu pomoć oko ispunjavanja obrazaca Gospodarskog programa poljoprivrednici se mogu obratiti u najbliži ured Savjetodavne službe.