Pomorsko dobro i njegovi gospodarski potencijali, razvoj i zaštita okoliša morskog i obalnog prostora u Hrvatskoj su nažalost još uvijek poprilično neuređeni, a gospodarski razvoj koji potencira Zadarska županija i naši dosadašnji rezultati trebali bi biti primjer, piše Narodni list

Nažalost, umjesto dobre prakse i uspješnog primjera razvoja i korištenja pomorskog dobra, aktualna Vlada namjerila je razvlastiti županije, zahtjevni posao koncesioniranja prebaciti na nedovoljno kapacitirane općine i gradove, a dobit od pomorskog dobra preusmjeriti za punjenje šupljeg državnog proračuna.

Za takve planove treba pripremiti nova zakonska rješenja, a nakon što su samo prošle godine pokazali čak tri različita, međusobno nekompatibilna i očito neuspješna prijedloga Zakona o pomorskom dobru, ove su godine čini se odustali od tog, za njih očito prezahtjevnog posla.

Plan koncesioniranja

Zadarska županija s 1.340 metara obalne crte, odnosno sa 280 kilometara kopnene i 1060 kilometara otočne obalne crte, 46 posto sveukupnog područja županije na moru i oko 580 kilometara četvornih otoka, otočnih skupina i hridi, posebno je okrenuta prema gospodarskom korištenju pomorskog dobra i svoj razvoj ponajviše usmjerava upravo prema potencijalima gospodarskih djelatnosti vezanih uz more.

U tom smjeru i ostvarivanju ciljeva gospodarskog razvoja jedan od važnijih aspekata je korištenje pomorskog dobra u gospodarske svrhe, a kao javno dobro, za korištenje se koriste koncesije. Na posljednjem Kolegiju župana održanom proteklog tjedna predstavljeni su srednje i kratkoročni planovi za davanje koncesija na pomorskom dobru u 2015. i razdoblju od 2015. do 2017. godine. Kako je istaknuto na Kolegiju, u srednjoročnom planu do 2017. godine Zadarska bi županija samo od naknada za koncesije trebala ostvariti značajna sredstva, a k tome još treba pribrojiti i nemale investicije i brojna nova radna mjesta.

U 2015. godini od naknada za koncesije planira se dobiti oko 250.000 kuna, od čega trećina ide samoj Županiji, trećina državi i trećina gradovima ili općinama. U trogodišnjem razdoblju prihod od naknada dostiže i preko milijun kuna, od čega oko 900.000 u stalnom dijelu naknade te 170.000 u promjenjivom.

-Nama su koncesije na pomorskom dobru i sve vezane djelatnosti od izuzetne važnosti i nadam se da se neće ostvariti namjera aktualne Vlade da razvlasti županije i sve ovlasti oko pomorskog dobra i koncesija da na upravljanje jedinicama lokalne vlasti, jer bi u tom slučaju imali 26 različitih politika o davanju koncesija. Također se nadam da nam neće smanjiti i prihode koje ostvarujemo od pomorskog dobra, čemu se osim županija protive i svi gradovi i općine na Jadranu - kazao je župan Zrilić na Kolegiju.

O čemu se točnije radi i o aktualnoj problematici koncesija na pomorskom dobru župan Stipe Zrilić pisao je ovih dana i na portalu Pomorsko dobro, gdje je istaknuo kako je Vlada RH već u prva tri mjeseca prošle godine trebala uputiti Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u proceduru. Nažalost, ne samo da taj krovni zakon nije upućen u proceduru prošle godine i da je prijedlog triput mijenjan, već prema planu normativnih aktivnosti Vlade nije predviđen niti u 2015., što znači da su očito od njega odustali do daljnjeg.

Pravni nered

To institut pomorskog dobra, zaključuje Zrilić u članku, ostavlja u situaciji "izrazitog pravnog nereda". Problem se nastavlja i na koncesije, budući je zaključkom Vlade od 9. listopada 2014. resornom ministarstvo stavljena obaveza izmjena zakonske regulative vezane uz dodjelu koncesija, no također i uključivanje predstavnika davatelja koncesija u radnu skupinu koja će izraditi izmjene propisa. Nažalost, iako je gotovo četvrtina ukupne obalne linije hrvatskog Jadrana smještena na području Zadarske županije, naše predstavnike nisu pozvali na sudjelovanje u izradi nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Isti taj prijedlog zakona nije čak objavljen na službenim stranicama Ministarstva, po njemu nije održana javna rasprava, niti su u izradu uključeni davatelji koncesija s praktičnim znanjem i iskustvom.

No, ono što konkretno ne valja u planovima Vlade za razvlaštenjem Županije jest prebacivanje tog posla na općine i gradove, što podrazumijeva i određen broj službenika u svakoj općini s pomorskim dobrom, koji bi provodili složene postupke oko koncesija.

Kako navodi Zrilić u svojem članku, na području Zadarske županije imamo 26 JLS, od čega su preko pola općine s manje od 3.000 stanovnika i po manje od 10 zaposlenih, a samo za stručna povjerenstva, koje je zakonska obaveza svakog davatelja koncesije, trebali bi imati najmanje pet članova. Ukupno bi stoga gradovi i općine u Zadarskoj županiji za provođenje novog zakona trebali imati minimalno 130 stručnih i educiranih, dakle uglavnom novih zaposlenika.

Novi prijedlog zakona predviđa i novu raspodjelu prihoda od naknada, s tim da smanjuje županijama udio sa trećine na 20 posto, dok državi te gradovima i općinama daje po 40 posto. No, dok je 10-ak posto više prihoda od naknada općinama i gradovima nedovoljno za nove poslove koncesija koje bi trebali obavljati, državi povećanje prihoda ne donosi nikakvu novu odgovornost, već očito samo punjenje proračuna.

Tu nažalost ne završavaju namjere Vlade u otimačini lokalnih i županijskih prihoda, jer novi prijedlog zakona predviđa i naknade od brodica i jahti s kojima se obavlja gospodarska djelatnost direktno uzeti županijama i prenijeti u državni proračun.

Uz povećanje obaveza i troškova koje imaju županije, prema procjeni i simulaciji koju su izradili, Zadarska županija ostaje bez gotovo 59 posto dosadašnjih prihoda i to prihoda koji su se trošili strogo namjenski za zaštitu i razvoj pomorskog dobra. Radi se naravno o dodatnoj financijskoj centralizaciji i doslovno otimačini u korist sve praznijeg državnog proračuna, a na štetu lokalne i regionalne vlasti, kao i samog razvoja pomorskog dobra.

Županijski plan koncesija u narednom trogodišnjem razvoju, stoga ponajviše ovisi o planovima aktualne Vlade i konačnom donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i lukama. Obzirom na dosadašnju dinamiku zakonskih prijedloga, njihovu čestu neusklađenost i sasvim različita regulatorna rješenja, kao i uporno izbjegavanje struke i kadrova koji se u praksi ponajviše susreću s problematikom pomorskog dobra, gospodarskih potencijala i koncesioniranja, možda je i bolje da se aktualna Vlada pozabavi predstojećim izborima, a ovako ozbiljnu problematiku ostavi na rješavanje sposobnijim kadrovima neke buduće Vlade.

Koncesije najčešće na dnevnom redu

Da su koncesije na pomorskom dobru itekako značajne za Zadarsku županiju vidljivo je i inače na sjednicama Kolegija župana ili županijske Skupštine. I na posljednjoj sjednici Kolegija od 20 točaka, veliki je broj upravo o koncesijama na pomorskom dobru. Tako su doneseni nacrti odluka o davanju koncesija na pomorskom dobru raznih profila, od terase za ugostiteljsku djelatnost i gospodarskog korištenja za uzgajalište školjaka do sidrišta i polaganja cijevi za usis mora u mrjestilištu riba.