Zadar ima više zelenih kvadrata od nekih svjetskih metropola. Kako to da Zadranima fali parkova? Je li u pitanju vječno nezadovoljstvo ili je po srijedi nešto drugo?

Nedavna sječa stabala i grmlja uz Tuđmanovu ulicu označila je početak rekonstrukcije  te ulice na potezu od Robne kuće do križanja s Jelačićevom, što će trajati oko godinu i pol. Danas jedan osamljeni bor podsjeća na šaku zelenila koja je nekad stajala na tom mjestu. Brojne ptice, među kojima i neke zaštićene vrste, izgubile su dom. Pješaci na toj dionici izgubili su hlad. Prošli mjesec svjedočili smo i uništavanju borove šumice u Diklu. 

Udruga Eko Zadar reagirala je na rušenje vegetacije priopćenjem. Sporno im je vrijeme u kojem su se radovi u Tuđmanovoj počeli izvoditi. Proljeće je, naime, razdoblje gniježđenja ptica koje se ovaj put poklopilo i s razdobljem predizbornih kampanja.

U priopćenju navode da se uklanjanje vegetacije u svibnju kosi sa svim važnim propisima – Zakonom o zaštiti prirode i Ustavom.

- Među zaštićenim vrstama su endemska i strogo zaštićena biljna vrsta orhideje bršljanov volovod (Orobanche hederae) koju je temeljem članka 153. Zakona o zaštiti prirode zabranjeno uništavati u njenom prirodnom području rasprostranjenosti, a osim nje i druge biljne vrste kao što su kostela, bagrem, cedar, bazga i lovor, te mnogo drugo nisko raslinje. Osim toga, u tijeku je period gniježđenja ptica među kojima su zaštićene vrste (ćuk, ali i rusi svračak, kos, crnokapa grmuša, velika sjenica, siva vrana, gugutka te mali šumski šišmiš i ostale vrste šišmiša roda Pipistrellus), napisali su. 

No, što za grad i građane znači nekoliko zelenih kvadrata? Neki će čak primijetiti da je taj dio bio zapušten i potencijalno opasan. Istina je da dio oko pučke kuhinje nije bio oku ugodan, no priroda je ponekad takva – raste i pronalazi mjesto pod suncem htio to čovjek ili ne.

Stvarni i preporučeni zeleni kvadrati po stanovniku – je li Zadar ispod ili iznad granice?

Dr. sc. Darko Znaor izradio je prošle godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku graf koji prikazuje odnos kvadrature zelenih površina po stanovniku među nekim hrvatskim i europskim gradovima. Prema tim podacima, ispada da Zadar ima 10 kvadrata zelene površine po stanovniku, što je duplo manje od onoga što preporučuje Europska komisija. 

Istraživanje koje su proveli profesori odjela za geografiju sveučilišta u Zadru i Crnoj Gori, građanima je na raspolaganju daleko više kvadrata, no veći je problem njihova dostupnost i funkcionalnost. U članku Analiza dostupnosti urbanih zelenih površina u naselju Zadar, Hrvatska koji je objavljen 2018., autori su objasnili koliko kvadrata zelenih površina ima u Zadru, gdje ih ima najviše, kome su dostupne, a kome ne i jesu li funkcionalne. Pod urbanim zelenim površinama podrazumijevaju otvorene, javne ili privatne površine pokrivene vegetacijom koje su dostupne stanovništvu. Autori navode da su neka istraživanja pokazala da postojanje takvih površina u urbanim naseljima ima pozitivan učinak na fizičko i psihičko zdravlje ljudi.

Kad je u pitanju ukupan broj kvadrata javnih zelenih površina podijeljen na broj stanovnika, pokazuje da malo više od četvrtine, odnosno 19 319 stanovnika nema pristup makar 15 kvadrata javne zelene površine, koliko preporuča Svjetska zdravstvene organizacija. Konkretno, stanovnicima Poluotoka nedostaje zelenih površina, dok u nekim drugim dijelovima grada postoji 6 000 kvadrata javne zelene površine po stanovniku.

U prosjeku, svakom Zadraninu pripada 360 kvadrata javne zelene površine, što je mnogo u usporedbi s drugim svjetskim gradovima.

Odnos izgrađenog i zelenog dijela grada je 1:2,3. Međutim, to je rezultat administrativne granice grada pod koju spadaju velika poljoprivredna i šumska zemljišta, a mogu se naći prema sjevernom i sjeveroistočnom rubu grada. Te površine mnogi građani ne smatraju funkcionalnim dijelom grada. Osim toga, privatni vrtovi kojih u tim dijelovima grada ima mnogo, također ne ulaze u analizu jer nisu dostupni svima.

Isključe li se takva područja, Zadranima ostaje 114 kvadrata zelenih površina po glavi.

Kakva je kvaliteta i funkcionalnost zelenih površina?

Kad je u pitanju funkcionalnost javnih zelenih površina kao što je njihova uređenost i opremljenost klupama, spravama i ostalim sadržajima, najviše takvih površina postoji van centra grada.

Autori studije navode da je važno da u gradovima postoje i velike zelene površine, primjerice veće od dva hektara. No one, da bi bile korisne ne smije biti udaljen više pet minuta hoda ili 300 metara. Pristup takvim površinama ima svega 27 767 Zadrana, ili 38,85% cjelokupnog gradskog stanovništva.

Na slici iznad može se vidjeti koja gradska područja imaju najviše, a koja najmanje kvadrata zelenih površina po stanovniku. Poluotok stoji najgore. 

Da su Zadrani nezadovoljni brojem i stanjem u kojem se nalaze gradski parkovi, sasvim je jasno. To su primijetili i gotovo svi kandidati za gradonačelničku poziciju, a posebanu pozornost toj tematici posvetili su i posljednja dva kandidata - Dukić i Vučetić. 

Dukić tako u svom programu spominje mrežu parkova u kvartovima, senzorički park u Vruljici te trim staze i vježbališta u park šumi Mustapstan. Istovremeno, problem manjka parkirališnih mjesta na Polutotoku planira riješiti izgradnjom garaže na Ravnicama. Vučetić predlaže stvaranje novog prostornog plana kojim će se predvidjeti nove urbane zelene površine u postojećim i novim kvartovima, izgradnju novih i uređenje starih parkova, a namjerava i poticati sve oblike ozelenjivanja javnog i privatnih prostora. 

Nerijetko uz to ide i smanjivanje parkirnih mjesta u centru grada, a kao njihovo nadomještanje spominje se gradnja javnih garaža ili parkirališta na rubnim dijelovima grada. Primjerice, Dukić u svom programu obećava gradnju garaže na Ravnicama, dok Vučetić uz javne garaže predlaže uređivanje parkirališta van centra u kombinaciji s organiziranim transferima do Poluotoka (autobusi, shuttle).

Međutim, zaboravlja se da javne zelene površine ne čine samo parkovi. To su i drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, dječja igrališta, javni športski i rekreacijski prostori, zelene površine uz ceste i ulice, pješačke i zelene površine unutar groblja, skupine ili pojedinačna stabla, kako piše u Odluci o komunalnom redu koju je Grad objavio 2019.

Dakle, sve što diše kao biljka, izgleda kao živa biljka ili se ponaša kao živa biljka. Čak i onih par stabala ispred crkve Sv. Šime. 

Može li mjesto za parkove biti - na visini?

Veliko je pitanje kako stvoriti zelene površine u prostoru gdje za njih nema mjesta ili mu je potrebniji parking. I za to postoji rješenje – zelene oaze na visini.

Ideja je stara gotovo koliko i čovječanstvo. Babilonski viseći vrtovi, čije postojanje, doduše, nije potvrđeno, samo su jedan primjer. Osim toga, i naši su preci u jednom trenutku odlučili ozelenjeti Muraj, današnji Perivoj kraljice Jelene i Park Vladimira Nazora. Mada se ispod njih ne nalaze prostrane javne garaže. U svijetu je takav pristup već neko vrijeme prisutan, poželjan, a negdje i obavezan. Francuska je 2015. donijela zakon po kojem svi krovovi novih zgrada u komercijalnim zonama moraju biti pokriveni solarnim panelima ili zelenilom. 

Izgleda kako je Zadar, a i Hrvatska, daleko od donošenja sličnih legislativa. Kod nas se ne poštuju ni postojeći zakoni.