Rak pluća čini čak 30 posto svih karcinoma u čovjeka

Elza Radulić-Toman

Jedna se moja prijateljica upravo vratila iz SAD-a, iz tromjesečnoga posjeta rodbini. Bilo je to još jedno pozitivno iskustvo, ali ni Amerika više nije što je nekad bila, navodi ona, a zato što je i u nas život sve sličniji onome preko oceana. Sve ustvari postaje jedno globalno selo, pa eto, tamo je čitala i naš eZadar.

Ali, ističe moja prijateljica, ima jedna znatna razlika između Hrvata i Amerikanaca, a to je pušenje cigareta. Tamo malo i sve manje ljudi puši i pušenje odavno nije in, dapače, to se svrstava u nešto ružno, ono što se odbacuje i doslovno tjera sa svih pristojnih mjesta.

- Uglavnom su nam se čudili, gdje god smo se pojavili u društvu, mi smo bili jedini s cigaretom i samo mi, kazuje moja prijateljica i dodaje da su im na jednome sastajalištu Hrvata otvoreno rekli kako danas još puše jedino Bosanci, Turci i Hrvati!

I što bi ona sada trebala učiniti, pita i odmah obećava da će prestati pušiti, tim više jer je ovih dana u povodu Svjetskoga dana nepušenja, čula šokantne podatke o toj pošasti. Postala je još odlučnija, jer sada znade da od raka pluća ne umiru samo muškarci, nego i mnoge žene, a vjerojatno zato što i one sve više puše. Jer, kod bronha i pluća najčešći je pušački rak i to onaj s visokom smrtnošću. Istina, kod muškoga roda rak pluća i bronha je u Hrvatskoj na prvome mjestu, isto kao što je to rak dojke kod žena, ali ima ga i kod muškaraca, da ne zaboravimo. I u Zadru godišnje od raka dojke umru dva do tri muškarca, a čak i do 40 žena.

No, vratimo se ružnoj i opasnoj navici, pušenju. Jedan poznati zadarski liječnik starije generacije nas je ovih dana upozorio na vrlo bitan, a malo poznat podatak. On ističe da se o tome mora što više pisati, educirati mlade da ne ulaze u te opasne rizike. Naime, stanovnik Hrvatske puši znatno više cigareta u godini nego stanovnik Europe. Tako se u Hrvatskoj po stanovniku godišnje u prosjeku popuši 2.086 cigareta, a u Europi 1.673 cigarete. Znači u Hrvatskoj po stanovniku 413 cigareta više. Koliko ih tek popuši pojedini pušač, jer ovdje je riječ o prosjeku.

Treba znati da pušači u prosječno gube 20 godina života, a čak polovica ih umre u najboljoj radnoj dobi, između 35 i 69 godina. Inače, ovaj rak čini čak 30 posto svih karcinoma u čovjeka.

Liječnici upozoravaju da je rak pluća ubojica broj jedan u našoj zemlji. Od te opake bolesti, koja rapidno raste, dakle kako smo rekli, najviše umiru muškarci, godišnje u Hrvatskoj i do 14.000 osoba! Da brzo raste broj oboljelih potvrđuju podaci po kojima je samo prije tri godine od raka pluća i bronha umrlo nešto više od 12.000 ljudi, a već lani više od 14.000 ljudi. Znamo i podatak da u Zadarskoj županiji godišnje oboli stotinjak novih bolesnika.

U udruzi koja promiče nepušenje tvrde da pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, ubojstva, samoubojstva i droga zajedno. Grozno zvuči i podatak koji upozorava da ljude ubija i pasivno pušenje, a osbito je štetno za djecu koja žive s roditeljima pušačima. Ili, pak, one koji trpe dim, primjerice u skučenoj kabini automobila, ako u njoj netko puši.

Zamislimo se samo nad pitanjem koliko dolazi opasnosti od pasivnog ili prisilnog pušenja, od udisanja duhanskoga dima koji je prošao kroz tuđa usta i potom izišao iz tuđih pluća, a koji sadrži oko 400 raznih sastojaka, od kojih, tvrde liječnici, čak 50 uzrokuje karcinom različitih organa u čovjeka.

Dakle, sve su to zastrašujući podaci i oni alarmiraju da se nešto mora poduzeti radi suzbijanja takvih oboljenja, radi smanjenja tako velikoga broja oboljelih. Svi se liječnici slažu da baš to mora biti javnozdravsteni prioritet u zemlji, kojemu treba jačati preventivu, kao i edukaciju, prije svega.

O tome sve znaju i političari (od kojih mnogi puše), ali ništa ne čine da bi se pušenje smanjilo, a o njihovom utjecaju na profitnu duhansku industriju ne treba trošiti riječi. Ovih se dana u povodu Svjetskoga dana nepušenja čak i službeno moglo čuti da se u ovoj godini u Hrvatskoj, zato što je izborna (?) neće donositi nikakvi novi propisi protiv pušenja na javnim mjestima.

I dok u Hrvatskoj broj pušača, te oboljelih i umrlih od duhanskoga dima prebrzo raste, dotle je duhanska industrija sve bogatiji ogranak pogrebnih poduzeća, kako je to slikovito često govorio poznati borac protitv svih ovisnosti, pa tako i pušenja, prof. dr. Vladimir Hudolin.