S obzirom da se ovoga tjedna obilježavao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga, jedan mi prijatelj govori kako njegov kolega svaki dan, pa i po ovim nesnosnim žegama, na posao dolazi redovito u košuljama s dugim rukavima.

Naravno, razlog je prozaičan - da mu se ne vide ožiljci od uboda. Jadnik, zapita li se dokad će biti u stanju dolaziti na posao i upravljati svojim mozgom? Ovih dana se, dakle, o drogi malo više raspravlja u stručnim i drugim krugovima, pa su u javnost izneseni zabrinjavajući podaci, naročito kada je u pitanju zadarska sredina, koja drži neslavna visoka mjesta na hrvatskoj ljestvici.

Najmlađi registrirani narkoman u Zadru ima 16 godina, a najstariji 60

Naime, Zadarska županija je po broju liječenih, odnosno registriranih narkomana na 100.000 odraslih stanovnika druga u državi, odmah iza Istarske županije. Dakle, od navedenog broja stanovnika na području Zadra živi 491 ovisnik, a u Istri ih ima 525. Visoko "kotiraju" još i grad Zagreb sa 440, a sva ostala područja imaju manje od 400 ovisnika na sto tisuća stanovnika. Na riječkome području, varaždinskom, ili splitskome broj ovisnika na spomenuti broj stanovnika je manji od 300.

Što je to u Zadru, zašto je tako visok broj narkomana, zašto se ovdje lako dolazi do droge, do heroina kojega ima sve više, nitko neće da javno kaže. Mnogi to znaju, ali se boje narkodilera, pa čak i poznati liječnik za ovisnost dr. Slavko Sakoman je svojedobno u Zadru izjavio da znade imena zadarskih narko bosova, ali ih na novinarsko pitanje nije htio izgovoriti!

Strašno je što roditelji ovisnika često znaju kome njihova djeca daju ogroman novac za vlastito uništavanje, ali također šute. Pa i kada radi droge rasprodaju svu svoju imovinu.

Zadar drži još jedan neslavan rekord: među ovisnicima najviše je korisnika teških droga, kao što je heroin, do kojega se u Zadru i oko njega, kažu, lako dolazi. Znači da Zadar i njegovi narkomani "osvajaju" državne rekorde!

U Zadru trenutačno ima 1.400 ovisnika. To su samo oni koji su registrirani u Službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, oni koji su se na bilo koji način pokušali liječiti ili bar smanjiti, oni koji su se barem jedanput zapitali: kuda ovo vodi? Ali, stručnjaci koji se bave ovom problematikom ističu da to nije ni izdaleka pravi broj zadarskih ovisnika, da zapravo broj od 1400 treba pomnožiti s barem četiri ili pet i tek tada bi se dobila pravi broj zadarskih ovisnika. Podaci nadalje govore da je u zadarskoj Službi za prevenciju droge samo u ovogodišnjih šest mjeseci registrirano 58 novih ovisnika, a 28 ih je ovisno o heroinu. Inače, 85 posto svih registriranih ovisnika uzima heroin.

U Zadru trenutačno ima 1.400 ovisnika. To su samo oni koji su registrirani u Službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, oni koji su se na bilo koji način pokušali liječiti ili bar smanjiti, oni koji su se barem jedanput zapitali: kuda ovo vodi?Najmlađi registrirani ima 16 godina, a najstariji 60.
Osim smrtnosti, kao krajnje, ali nerijetke posljedice uzimanja droga, narkomane prate i teške bolesti. Više od 70 posto ih je zaraženo hepatitisom C, najgorim oblikom hepatitisa, koji se uglavnom nikada ne izliječi, točnije i kada se zaliječi, bolesnik i dalje nosi virus.

Oboljeli od hepatitisa B su malo bolje sreće, ali svi će zaraženi umrijeti znatno ranije zbog kronične bolesti jetre. Je li potrebno naglašavati da konzumenti droge obolijevaju i od HIV-a, jer se i taj opasni virus, koji uzrokuje AIDS, sve više prenosi s jednoga na drugog ovisnika, najčešće zaraženom iglom, ali i seksualnim kontaktima, heteroseksualnim, a osobito homoseksualnim.

Jedna sitna svjetlost u ovome teškom mraku počela se pojavljivati u novije vrijeme među zadarskim narkomanima. Sve više napuštaju iglu, odnosno intravenozno uzimanje droge, a sve je češće ušmrkavaju. Time smanjuju mogućnost zaraze.
O drogi se može puno govoriti i više-manje sve se znade, sve je javno, osim onih koji je dobavljaju i prodaju ovim jadnicima, onih dakle koji su na tuđim nevoljama stekli ogromno bogatstvo.

Znade se da je droga usko povezana s društvenim problemima i da je ima više u zemljama koje su siromašnije, gdje je veća nezaposlenost, gdje je veći kriminalitet i da droga zapravo obrće golemi novac u narko-kriminalu.

Podsjetimo još i da u nas neke političke stranke zagovaraju konzumaciju tzv. lakših droga (?), kao što je marihuana, droga koja je lani, kako govore podaci, bila najzastupljenija u svijetu. No, stručnjaci tvrde da nije opravdano marihuanu smatrati bezopasnom drogom, jer s obzirom na njezinu proširenost među mladima, treba uzeti u obzir i dugoročne posljedice, koje ona može imati u razvoju mladih osoba, čak su moguća i oštećenja pamćenja.

Dakle, nijedna droga nije bezopasna, tim više što mladi najčešće počinju s lakšima, da bi ubrzo došli do heroina, nakon čega je svaki povratak u normalu izuzetno težak. Najčešće, pak, povratka i nema.