Elza Radulić-Toman

Premda u Hrvatskoj, prije bi se moglo kazati u Zagrebu, vlada prava pomama za dionicama T-HT-a, u Zadru je situacija sasvim drugačija. Podataka točnih nema, jer ni Hrvatska poštanska banka, ni Fina, a ni Erste banka, tri poslužitelja Vlade u ovome poslu, ne daju javnosti konkretne i podrobnije podatke, ali ono što smo vidjeli na njihovim šalterima, gdje gotovo nema gužvi, ne govori i o zadarskoj "ludnici" za dionicama.

Ipak, vidjeli smo cijelu četveročlanu obitelj, koja je čekala red za kupnju ovih najnovijih javnih dionica. Za svakoga od njih četvero po jedan maksimalni paket od 38.000 kuna. Ali čujemo na jednoj od ovih lokacija za kupnju dionica da nema puno takvih obiteljskih "biznismena" u našem gradu.

U redu za dionice - sada se građanima za velike novce nude mrvice

E, sad, znači li to da su Zadrani oprezniji, da manje znaju o tzv. kapitalističkim "lakim" zaradama, ili nemaju novaca, ili su naprosto naši sugrađani siromašniji od građana u metropoli. Najbliža istini bi mogla biti baš ova zadnja pretpostavka, kad znamo da je većina građana zaista siromašna, da čak među nama ima i gladnih ljudi, što je dovoljno vidjeti po svakodnevnom kopanju po kontejnerima!

Mali je broj Zadrana koji su financijski toliko potkovani pa imaju viškove novca, ili pak pojedinci mogu uzimati kredite za kupovinu dionica, koje bi im mogle donijeti još više novca. Znamo onu staru istinu da novac ide na novac i to je i ovdje točno. Onaj tko ima puno novaca ulaže i dodatno zarađuje. To je jedno od kapitalističkih pravila. Za takve su izmišljeni i cijeli sistemi kako još više zaraditi. Naravno, izmislili su to baš oni koji imaju novaca.

Na bankama se, na primjer, za one koji tamo imaju veliku sumu novca, odobravaju i znatno bolji tečajevi, nego što su oni javni i redovni za sve ostale "smrtnike".

Dakle, Zadar ovih dana neće dobiti puno novih dioničara, kako će to biti u nekim drugim hrvatskim sredinama, osobito u Zagrebu, gdje neki analitičari procjenjuju da ih je dosad bilo nekoliko desetina tisuća, a odsad, od T-HT-ove ere, da će ih biti i do 300.000! Sigurno će veći dio njih dioničar biti kratko, do prve prilike, do 5. listopadaDakle, Zadar ovih dana neće dobiti puno novih dioničara, kako će to biti u nekim drugim hrvatskim sredinama, osobito u Zagrebu, gdje neki analitičari procjenjuju da ih je dosad bilo nekoliko desetina tisuća, a odsad, od T-HT-ove ere, da će ih biti i do 300.000! Sigurno će veći dio njih dioničar biti kratko, do prve prilike, do 5. listopada. Taj dan će, kako je javnosti odmah obznanjeno, dionice T-HT-a biti uvrštene u burzovnu kotaciju, u trgovanje, a to znači da će vjerojatno mijenjati vrijednost.

Dioničari očekuju na više i puno više i nadaju se mnogi da će odmah trgovati i svoje poskupjele dionice što prije prodati i tako lijepo zaraditi. Poučeni nedavnim slučajem s Ininim dionicama, koje su ubrzo dostigle dvostruke vrijednosti i dioničari su zaradili dobre novce. Ali još tada mnogi burzovno neobrazovani Hrvati, kojima su dionice potpuna novost, nisu znali da je takvo nešto moguće, bez obzira što je i INA vrlo propulzivna tvrtka.

Ipak, za razliku od INE, T-HT je, kad je u pitanju rast, nešto drugo. Njegova vrijednost raste danomice, stalno ide naprijed, onako kako to brzo napreduju i telekomunikacije u svijetu. Ali, tu tvrtku koja je donedavno bila državna tvrtka, čiju je veću polovicu vlast prodala Nijemcima, vlast sada sitan dio od onoga što je ostavila kao državi, prodaje građanima. Opet onima koji su je ustvari i stvorili, koji su za telefonski priključak u svoje domove ili u svoja poduzeća plaćali masno.

Od tih novaca su sagrađeni podzmeni ili još uvijek nadzemni vodovi, pa i velebne zgrade, poput one u kojoj caruje današnji prvi čovjek T-HT-a, čija se godišnja plaća broji u milijunima! Čime je on to zaslužio? On čak nije ni dao doprinos plaćanjem uvođenja telefona onda kada smo svi mi ostali to masno plaćali.

Živio čovjek u Kanadi i u ratu se pojavio u Hrvatskoj i tvrdio da je izumitelj i da je u Hrvatsku donio svoje izume! Koje? Gdje su? Ali je ubrzo "zaradio" mjesto ministra prometa i veza, dakle i telekomunikacija i potom je uslijedilo ono što smo već nabrojili. Prodaja našega strancima, a od onoga maloga dijela što je ostao državi, sada se građanima za velike novce nude mrvice.

Ali čak ni te mrvice ne može kupiti najveća većina Hrvata, jer i službene staistike govore da više od 30 posto Hrvata živi ispod granice, koja označava siromaštvo. I vlast je samo 60-ak dana prije izbora tempirala stvaranje ovoga fenomena , svojevrsne groznice oko dionica.

U Zagrebu, gdje i danas živi najveći dio tzv. srednjeg hrvatskog sloja (ali i najviše gladnih, kao i najbogatijih), naime, danima se i po nekoliko sati čeka na svoj dio dionica.