Nekoliko praktičnih savjeta kako preživjeti poskupljenja

Kriza je. Cijene goriva, struje, hrane idu u nebo i ne čini se da planiraju dolje. Ovi što su nabili cijene, poput INA-e i HEP-a, građanima iz klimatiziranih prostorija za tiskovne konferencije u koje su se dovezli merđanima i bemvejcima što gutaju petnaestak litara poručuju da treba stegnut pojaseve i štedjeti. Ne palite klime u autu, vozite sporije pa će vam se Drage činiti kao Mauricijus nakon dva-tri sata čekanja na Sv. Roku.

Pošto će poskupjeti struja i hrana ima još puno korisnih savjeta za naše građane. Evo recimo, gledanje televizije. Ako živite u zgradi, najbolje je da se građani dogovore kod jednog u stan gledati TV. Ajde dobro dva stana, jer ide Euro pa se neće moći s gospođama dogovoriti oko programa. Da bi dodatno uštedjeli, izaberite stanara koji ima što manju televiziju jer one plazmetine sišu struju ko' lude.

Ako zaista želite uštedjeti, najbolje da se svi stanari skupe ispred zgrade i slušaju prijenos na radiju. Uz značajnu uštedu, upoznat ćete svoje sustanare i poboljšati međuljudske odnose u susjedstvu. Da ne spominjem kako HRT-u možete otkazati pretplatu.

Imate li đardin ispred zgrade, preporučujemo da počupate svo ukrasno bilje i obradivu površinu iskoristite za uzgoj povrća. Umjesto da idete u šoping centre i na pijacu i zelenjavu kupujete pod zlato, vi se dogovorite sa susjedima i umjesto tulipana posadite tikve.

I naš grad se može uključiti u nacionalni program štednje, neka Nasadi u cijelom Perivoju Vladimira Nazora posade pomidore. Doduše, netko bi uvijek trebao biti dežuran jer bi oni đogeri sigurno gazili po gredicama.

Osim pomidora, možemo proizvoditi još neke kulture za široku potrošnju. Po đardinima uz rivu se umjesto ljubičica mogu posaditi krumpiri. I oni cvijetaju, a turistima uz Noć punog mjeseca možemo organizirati i Jutro vađenja krumpira. Na Pozdrav suncu se mogu staviti sušiti smokve, bile bi začas suhe jer bi ih pržilo sa svih strana.

Poskupljuju i meso i mliječni proizvodi. Tu moram spomenuti da su neki naši sugrađani u rubnim dijelovima Zadra bili vizionari i držali su kokoše, koze i ovce ispred kuća godinama prije krize.

Većina nas se grozila na to i govorila kako tome nema mjesta u gradu, ali sad ispada da smo bili u krivu. Naime, u tim kućama vjerojatno žive vrhunski ekonomisti i poslovni planeri koji su godinama znali da se sprema recesija svjetskog gospodarstva te da valja biti spreman.

Trebamo slijediti njihov primjer i pokušati sami za sebe proizvoditi barem dio prehrambenih prozvoda. Prva stvar koja se mora napraviti je riješiti se pasa, mačaka, hrčaka, iguana i ostalih beštija što ne doprinose kućnom buđetu. Zlatne ribice, zečevi, golubi, kornjače i slično prolaze jer mogu pridonijeti obiteljskom meniju.

Kad se oslobodi mjesta, svaki stan bi trebao nabaviti bar po jednu kozu ili ovcu. Nisu zahtjevne za održavati, zahtijevaju malo prostora, a friškog mlijeka uvijek na dohvat ruke. Susjede s kata se mogu dogovoriti pa da svaki dan druga stado vodi na pašu u park.

Ako nemate mjesta za stoku sitnog zuba, nabavite nešto manje. Nema tog balkona na koji ne stanu makar dvije kokoši ili činčile. E da, što se ispaše tiče, gradske zelene površine koje nisu održavane se mogu građanima ponuditi kao pašnjaci. Tako će oni barbe u zelenom imati više vremena za zalijevati pomidore, a građani će moći besplatno napasati blago.

Da bi se građanima olakšao prelazak na ovaj režim i uvođenje mjera štednje, benkovački sajam treba pod hitno prebaciti u Zadar, na primjer tamo gdje su dosad dolazili lunaparkovi.

Djecu ni slučajno ne voziti u školu, sjetite se što su rekli ovi iz INA-e. Naši bake i djedovi, pa i poneki roditelji, su bosi kilometrima pješačili da bi se školovali, a današnja djeca čine sve da ne bi išla u školu. Cipele im ipak kupite, ima stakla i čikova. No, ako imate više djece nastojte da budu u različitim smjenama tako da mogu dijeliti po jedan par patika.

Eto dragi sugrađani, ako se budemo pridržavali savjeta o štednji i autarkičnoj proizvodnji smanjit ćemo obiteljski trošak, poboljšati međuljudske odnose i značajno pridonijeti očuvanju okoliša. Osim toga, nezamislivo ćemo unaprijediti turistički image Hrvatske. Jer sjetite se našeg turističkog slogana 'Croatia: Mediterranean as it once was'.