Izmišljene su knjige originalnoj priči poput kapljice maslinovog ulja

Gubite noći, kradete vlastiti san slovima, ričima, rečenicama. Uvučeni u literarni svit, nailazite na naslov određene knjige. I poželite saznati nešto više o njoj. Poželite je pročitati. A što se onda događa? Saznate da ta knjiga uopće NE POSTOJI!

Eto, to se meni stalno događa. Baš imam pik na one knjige kojih zapravo nema. No, kao da su čuli vapaj knjiškog moljca, autori su se bacili na ostvarenje mog sna. Tako je Rowlingica objavila «Bajke Barda Beedlea», a jedan Kingov obožavatelj napisao je roman ludog Jacka Torrancea, pisca iz «Isijavanja».

I tako sam odlučila za vlastiti gušt provesti malo istraživanje.

Izgleda da te nevidljive knjige nisu nešto od jučer! Ima ih u «Gargantui i Pantagruelu». I kod Nabokova, Kafke, Orwella i Umberta Eca. Izmišlja i Elizabeth Kostova u svojoj «Povjesničarki». Spominje još nepoznato djelo slavnog britanskog barda.

Agatha Christie stvorila je lik (i djela!) Ariadne Oliver, koja se kao autoričin alter-ego pojavljuje u ulozi spisateljice kriminalističkih romana i dobre frendice Hercula Poirota.

Oduvik sam tila imati knjigu o nimfama koja se spominje u prvom dijelu Lewisovih «Kronika iz Narnije». Ili provjeriti kako piše Sherlock Holmes, čija se umna djela navode u brojnim Doylovim pričama o slavnom istražitelju.

Intrigantne naslove spominje i ironični vizionar buduće utopije, Aldous Huxley. Zanima me kakva je ta Borgesova «Pješčana knjiga», a interesantno zvuče i «Tajanstveno ogledalo» ili nekakav «Tetragrammaton».

Čini se kako predstavnici fantasya i SF-a obožavaju izmišljati privlačne naslove knjiga. Bujoldica, Lovecraft, Pratchett... Što bi dala za primjerak knjižice s potpisom Tolkienovog simpatičnog Bilba Bagginsa!

Izmišljene su knjige originalnoj priči poput kapljice maslinovog ulja - ukusan i specifičan začin. Mogu skrivati nekakvu priču ispod priče, prokopati dublji sloj književnog djela, ili samo dodati par zrnaca humora.

Toliko nevidljivih knjiga! Pitanje je dana kada će brojna zagonetna, intrigantna (i nesumnjivo profitabilna) djela ipak postati vidljiva i ponosno zauzeti misto na policama. Dovoljno je da ih namiriše osjetljivi nosić globalnog biznisa izdavaštva.