U vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica glavni ciljevi su ostvareni za svega 72 sata, oslobodivši 92 četvorna kilometra hrvatskog teritorija, što je omogućilo ponovno cestovno povezivanje Dalmacije s kopnenom Hrvatskom

Prije osamnnaest godina, 22. siječnja 1993. godine, započela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je u okrenula dotadašnji tijek Domovinskog rata a njenom izvedbom ponovno su spojeni odsječeni dijelovi srednje i sjeverne Hrvatska sa ostatkom Domovine.

Ova operacija uputila je jasnu poruku neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja.

Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Ova sumnja ne samo da je demantirana već je i čitava međunarodnu javnost uvjerena u potpunu spremnost Hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga, da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Vojno politička situacija prije operacije Maslenica

Neprijatelj je u svojim nakanama komadanja Hrvatske 1991. godine gotovo uspio, i to upravo na području Novskoga ždrila, gdje je u početnim silovitim napadima komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela ugrozivši čitavo Hrvatsko primorje. Time je zapriječio prometnu i gospodarsku povezanost između sjevera i juga Hrvatske a čitav se promet otežano odvijao preko otoka Paga, gdje je zbog nevremena često bio u prekidu trajektni promet. Hrvatski puk u Dalmaciji, ali i onaj u susjednoj Herceg Bosni, kojem se u to vrijeme jedino tim putem mogla dostavljati pomoć, bio je doveden u gotovo nemoguću situaciju. Crta bojišnice uoči operacije bila je uspostavljena na samom ulazu u grad Zadar ( Dračevac-Križ, Sokin i Bili Brig ) koji je svakodnevno bio izložen napadima neprijateljskog topništva.

Prije operacije Hrvatska je nastojala brojnim pregovorima, potpisanim sporazumima i primirjima s pobunjenim Srbima, potaknuti dogovorno riješavanje svih pitanja, no nije naišla na razumijevanje pobunjenih Srba koji su sve dogovoreno izigravali. Ne samo da nisu bili spremni za postizanje mirnog rješenja, već su upravo u to vrijeme nastavili sa ubojstvima, maltretiranjem i protjerivanjem preostalih Hrvata iz zadarskog zaleđa pljačkajući njihovu imovinu i paleći kuće. U tome ih nisu niti niti pokušavale spriječiti međunarodne snage UNPROFOR-a, pristigle osam mjeseci ranije, koje su prema Vanceovom planu trebale pružiti sigurnost i zaštitu preostalim Hrvatima u UNPA zonama,  osigurati prekid vatre, povratak prognanika i tzv. ružičastih zona pod hrvatsku vlast.

Neposredno pred početak same operacije neprijatelj se na svim položajima u Sjevernoj Dalmaciji ojačava, utvrđuje, dovozi streljivo i pogonsko gorivo, te provodi djelomičnu mobilizaciju. Bitno pojačava ljudstvo na svim pravcima te na taj način jasno daje do znanja da se ne odriče ideje o stvaranju Velike Srbije na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. Dva mjeseca ranije hrvatski i bosanski Srbi u Prijedoru potpisuju Deklaraciju o suradnji koja teži ujedinjenju „svih srpskih zemalja".

Glavni cilj: povezivanje sjeverne i južne Hrvatske

Uvidjevši da kršenju sporazuma nema kraja te da pobunjeni Srbi čine sve kako bi izigrali Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a i procjenjujući inertnost te neučinkovitost snaga UNPROFORA, hrvatsko državno vodstvo, predvođeno dr. Franjom Tuđmanom, početkom siječnja 1993. donosi odluku o provedbi antiterorističke akcije ograničenog dometa i cilja sa svrhom ponovnog cestovnog povezivanja sjeverne i južne Hrvatske, koja je u svakom pogledu trpila zbog prometne izoliranosti.

Zadaća oružanih snaga bila je osloboditi zadarsko zaleđe i grad Zadar od neporednog neprijateljskog djelovanja, odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne pravce Gračac-Obrovac i Benkovac-Knin te osloboditi komunikaciju Zadar-Maslenica-Karlobag radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske, trebalo je osloboditi zračnu luku Zemunik, te zauzeti  ključne objekte na Velebitu koji će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i daljnjim napadnim djelovanjima.

Po dobivanju zadaće za pripremu i izvedbu operacije Maslenica, načelnik GS OSRH, general Bobetko osobno vrši obilazak dijela postrojbi i zapovjedništava HV-a izviđajući prostor na Velebitu na kojem su bile raspoređene specijalne postrojbe MUP-a RH. Izdaje zapovijedi za poduzimanje mjera popune postrojbi, izviđanje prostora pod nadzorom neprijatelja, pripremu te pregrupiranje i dovođenje dijela snaga s drugih bojišnica na zadarsko područje.

Hrvatska vojska s nestrpljenjem je dočekala taj trenutak. S iznimno visokom razinom odlučnosti i pripremljenosti, inicijativom pojedinaca i postrojbi krenula je u oslobađanje Domovine. Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području. Stoga je napad vojno-redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Započeo je snažnom topničkom pripremom 22. siječnja 1993. u 7,05 sati i trajao je 10-tak minuta.

Smjerovi napada Oružanih snaga Republike Hrvatske:

Napad su započele postrojbe raspoređene na težišnim smjerovima napada:

1.       Podgradina - Paljuv - Pridraga - Bruška

2.       Rovanjska - Jasenice - Obrovac

3.       Libinje - Bukva - Tulove grede - Bobija (snage MUP-a)

4.       Suhovare - Veljane

Postrojbe u aktivnoj obrani prešle su u napad na taktičkim smjerovima:

1.       Briševo - Murvica - Smoković

2.       Stara karaula - Musapstan - Crno

3.       Sv.Martin - Babin dub - aerobaza Zemunik

4.       Prkos - Škabrnje - Ražovljeva glava

Postrojbe HV-a napale su istodobno u više smjerova potiskujući neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu, ovladavajući dominantnim visovima na Velebitu.

Najvažniji ciljevi ostvareni već za 72 sata

Prvoga dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, a sljedećih dana Babindub, zračna luka Zemunik, Crno, Murvica, Smoković, Paljuv, dijelovi Škabrnje i Podgradine, a strateški iznimno važno bilo je preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana na Velebitu odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati Obrovac i Gračac.

Prvi dan operacije pobunjeni Srbi pokušavali su spriječiti paniku u svojim redovima pa su putem kninskog radija emitirali smirujuće poruke praćenje borbenim pjesmama i ratnim pokličima. Već drugi dan operacije, 23. siječnja, kninska radio postaja više nije mogla prikriti poruke zapomaganja zbog pretrpljenih neuspjeha, a pokušavajući smanjiti paniku Milan Martić je izjavio: „Apeliram na svijest i savjest srpskog naroda krajine da više ne podliježe ustaškoj propagandi, jer se ne smije ponoviti jučerašnja situacija kada nam je iz Krajine pobjeglo 10 000 ljudi".

Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama 25. siječnja je zaustavljeno napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca. To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvedu protunapad, pa su snažnije borbe za dostignute crte potrajale još 2-3 dana.

Zapovjednik operacije general Janko Bobetko o tome kaže: „Operaciju smo izveli u dvije etape, dok treća etapa nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa čak i ozbiljnih prijetnji.... Početni odnos snaga, s kojim smo krenuli u prvu etapu, bio je otprilike po tri i pol tisuće ljudi na objema stranama. U drugoj etapi operacije neprijateljske snage narasle su na gotovo osam tisuća ljudi... Naše su snage na širokoj fronti u tom trenutku bile neukopane i neorganizirane za obranu. To je bio najopasniji trenutak operacije. Po odnosu snaga mogli su nas razbiti, ući u Zadar i pretvoriti operaciju Maslenica od velike hrvatske pobjede u veliki hrvatski poraz".

Naime, srpskim snagama je došla pomoć iz Srbije, zatim snage kapetana Dragana, Arkanovci i drugo dobrovoljci, jurišna brigada Vojvoda Vuk, te dijelovi vojnih postrojbi iz BiH kojima je zapovijedao general Ratko Mladić.

Njihov napad je odbijen uvođenjem svježih snaga Hrvatske vojske, od kojih je jedan dio helikopterskim desantom prebačen iz Slavonije i uveden izravno u borbu.

Dostignuta je crta bojišnice nakon izvedbe operacije Maslenica:

- Sv.Rok - Šilovići - Vučja draga - M.Bobija tt 520 -  Pariževačka glava -  Kanjonom Zrmanje-  Narandžići - Baturi- Sv. Martin- Barabe- Buterini- Mađorija - Pozderi - Kašić - tt 145 - Drage - Vlaka tt 95- Brdine  - Gradina - D.Zemunik - Jabuka tt 90 -  Ražovljeva glava tt 165 - Mastelje - M.Blato...

Potpuno neplanirano, odmah iza operacije Maslenica na sinjskoj bojišnici provedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruča čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske koja je rušenjem brane na Peručkom jezeru planirala izazvati katastrofu nesagledivih razmjera za čitav cetinski kraj.

Borbe za obranu dostignutih položaja nakon Maslenice

Nakon provedbe operacije postrojbe HV-a imale su vrlo zahtjevnu zadaću nadziranja i obrane dostignute crte dodira koja je svakodnevno izložena snažnim neprijateljskim oružanim provokacijama kojima su pokušavali povratiti izgubljena područja.

Glavne aktivnosti neprijatelju bile su konsolidiranje vlastitih snaga i  sprječavanje mogućeg daljnjeg djelovanja hrvatskih snaga. Neprijatelj je reorganizirao svoje snage, a  nakon izvlačenja oklopnih i topničkih sredstava iz skladišta pod nadzorom snaga UNPROFORA planirao je prijeći u protunapad. S manjim izvidničko diverzantskim skupinama te iznenadnim topničkim djelovanjima neprijatelj pokušava destabilizirati hrvatske snage u obrani nastojeći onemogućiti grupiranja i moguća napadna djelovanja. 

U znak odmazde zbog pretrpljenih poraza neprijateljske snage početkom veljače 1993. vrše silovite topničke napade po postrojbama HV-a i naseljima u zadarskom zaleđu. Bezuspješno pokušavajući izvršiti protunapad 2. veljače prema Zadru su uputili željeznički vagon pun eksploziva u nakani razaranja grada koji je srećom eksplodirao pred tunelom u mjestu Debeljak. Sredinom veljače tzv. SVK postigla je najveći broj vojnih obveznika ikad dostignut, ukupno 71409 pripadnika, dok je brojno stanje Dalmatinskog korpusa iznosilo gotovo 28000 pripadnika.

Pored dinamičnih aktivnosti na crti bojišnice Hrvatska vojska u tom razdoblju provodi ustrojavanje i preustrojavanje postrobi, izobrazbu pripadnika, te poseban značaj daje organiziranju samostalnih topničkih i protuoklopnih postrojbi veličine bojne/divizijuna. U svrhu organiziranja što jednostavnijeg sustava vođenja i zapovijedanja postrojbama HV-a ustrojavaju se Operativne grupe.

Po prvi puta u jednoj operaciji angažirane sve grane oružanih snaga

U operaciji Maslenica prvi put su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a  sudjelovale su postrojbe tadašnjeg ZP-a Split ( 4. gardijska brigada, TG 112 sastavljene od pripadnika istoimene brigade i pripadnika domobranske bojne Obrovac, BG 113 s pripadnicima istoimene postrojbe i drugih pridodanih snaga, 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, domobranske bojne Benkovac i Biograd, 40. inž. bojna, 72. bojna VP, 264 IDS-a, STS-a i TRS-a Zbornog područja ), zatim postrojbe specijalne policije MUP-a, dijelovi 9., 3., 2.i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV, te Središnjica elektronskog djelovanja Split, zatim snage HRM-a (MOMP Ugljan, satnija 53. bMDP,  Odred kopneno-pomorskih diverzanata, brodovi RTOP-21, TB-51, DJČ-105 i 106 te DTM-219) i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Poginuli hrvatski branitelji

Tijekom službenog trajanja operacije Maslenica od 22. do 25. siječnja 1993. poginulo je 13 hrvatskih branitelja. U slijedeća dva dana intezivnih borbi s neprijateljem, koji je pokušavao vratiti izgubljena područja, 26 i 27. siječnja poginulo je još 6 hrvatskih branitelja.

U snažim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima neprijateljima koji su uslijedili odmah nakon Maslenice i bili učestali sve do svibnja 1993. godine, do 31. ožujka 1993. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127. Procjenjuje su da su srpske snage imale gubitke od 490 poginulih pripadnika.

Operacija Maslenica - potvrdila odlučnost za osolobađanje okupiranih područja

U svega nekoliko dana Hrvatska vojska je u cijelosti uspješno izvršila planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Operacijom Maslenica potvrdila se i dokazala Hrvatska spremnost, odlučnost i potrebit stupanj organiziranosti oružanih snaga za oslobođenje privremeno okupiranih područja vojničkim putem.

Kroz slijedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Novkom ždrilu koji je 18. srpnja 1993. pušten u promet, čime je ponovno kopneno povezana Sjeverna i Južna Hrvatska, a kojim se prometovalo do izgradnje novog Masleničkog mosta koji je završen 1997. godine.

Operacija Maslenica je pobjedničkoj HV donijela niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli  u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se očitovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja. 

OMJER SNAGA PRED POČETAK MASLENICE

	HRVATSKE SNAGE	SRPSKE SNAGE
LJUDSTVO	1	1
TENKOVI	1	2
OKLOPNI TRANSPORTERI	1	5
RAKETNO TOPNIŠTVO	1	4
TOPNIŠTVO ZA POTPORU	1	4
PZO TOPNIŠTVO	1	4
PO TOPNIŠTVO	3	1

OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPERACIJE MASLENICA:

-  napadna operacija trajala je tri dana

-  postrojbe su uvedene iz pokreta u napad

-  izražena je jasna odlučnost postrojbi, odlučnost i smjelost 

   zapovjednika postrojbi 

- zapovjednici postrojbi su prvi išli ispred postrojbi. Aktivno 

  sudjelovanje časničkog i dočasničkog kadra u izravnom borbenom djelovanju

- postignuto je operativno iznenađenje, neprijatelj nije očekivao toliko 

  respektabilne  snage, poglavito ne na Velebitu

- po svom karakteru može se svrstati u integralnu operaciju, gdje  po

  prvi put sudjeluju zajedno snage Kopnene vojske, HRM-a i HRZ-a

- izražena je pozitivna koordinacija borbenih sustava (logistika, 

  inžinjerija, topništvo, i td.)

- stvoreni su uvjeti za daljnja napadna djelovanja 

Zarobljena neprijateljska sredstva u operaciji Maslenica:

- dva tenka T 55

- dva OTM-a M 60

- dvije H 105 mm

- tri MB 120 mm

- osam MB 82 mm

- deset MB 60 mm

- jedanaest NST 82 mm

- POLO 9K11 sa šesnaest raketa

- dvije stotine i četrdeset "Zolja" RBR 64 mm

- PZS 12,7 mm "BROWING"

- dva PZT 20/3 mm i 20/1 mm

- kamion pun "Osa"  i mina za MB 82 mm

- kamion pun različitog streljiva

- inžinjerijski pribor i alat

- streljivo raznog kalibra oko 12000

- dva terenska vozila i ostala razna vojna oprema. 

KORIŠTENA LITERATURA:

Osobno sudjelovanje u izradi raščlambe b/d ZP-s Split za 1993
Povijesnice i ratni put Zapovjedništva i postrojbi Zbornog područja Split,
Sve moje bitke,knjiga generala Janka Bobetka, 1996.,
Rat u Hrvatskoj 1991-1995, Polemos 1998, dr. Ozren Žunec
Obraćanje Vlade RH Vijeću sigurnosti, 25. siječnja 1993.
Kronologija Domovinskog rata, MORH,
Kronika društvenih događanja u RH,
Projekt stvaranja države Srpske Krajine pao je na Maslenici, članak iz tjednika "Fokus",
Operacija Maslenica, Wikipedia ( http:/hr.wikipedia.org/
Veteran na čelu ratnih operacija, članak u dnevniku Novi list
Operacije u Domovinskom ratu, portal: www.domovinskirat.com