Nije bila ljepotica, ali, da je kojim slučajem rođena u 21. stoljeću, proglasili bi je ženom s ''faktorom X''

Nedavno mašemo diktafonima na Narodnom trgu. Mi to zovemo ''skupljanje izjave''. Idem skupit izjavu pa na kavu, to vam je taj đir. Dotična dama, čiji smo cijenjeni komentar trebale, čudi se - kako to da su je okružile same žene? Same novinarke? I još k tome, tako mlade, pih! Gdje su kolege Novinari?

U tom trenutku činilo mi se kao da radim za ''Obzor''.

Drage dame i draga gospodo, u jeku predizborne kampanje vrijeme je da medijski prostor malo pročistimo. Otvorimo dakle prozore, učinimo jednu dobru promaju i neka svjetlo padne na ono što je vrijedno spomena. Bježimo od crvenih, plavih, narančastih i ostalih. Danas vas želim vratiti u 19. stoljeće, na imanje Golubovec nedaleko Krapine. Što ćemo sad tamo, pitate se?

Prisjetit ćemo se jedne velike žene bez koje hrvatska kultura ne bi bila ista. Njezin život sam je po sebi roman, s mogućnošću adaptacije u telenovelu.

Nije bila ljepotica, ali, da je kojim slučajem rođena u 21. stoljeću, proglasili bi je ženom s ''faktorom X''.

Zasigurno je podrijetlo odredilo njezin životni put, jer se školovala u plemićkom okruženju, i to ni manje ni više nego u dvorcu. Djevojačku školu završila je kod Sestara milosrdnica u Zagrebu. Već  je tada zapažena, no, znate kakva su to bila vremena. Žene i visoke škole jednostavno nisu išle zajedno. Osobito ne nekakvo sveučilište u Švicarskoj, gdje je mogla završiti da su njezini starci ipak prihvatili prijedlog baruna Raucha, čijim je imanjem upravljao njezin otac.

Ništa od Švicarske, dakle.  Pa, kad već otpada škola, ima li boljeg i prirodnijeg rješenja od sklapanja braka? Sudbonosno ''da'' ona je kazala jednom Mađaru, kojega prije vjenčanja nikada nije vidjela. To je za nju bio velik udarac. Psihički slom. Tada je prvi put pokazala koliko može biti odvažna. Pobjegla je kod ujaka, a potom u Zagreb. Tamo postaje jedan od endema, koji po prvi puta rastu u nedodirljivom muškom svijetu poznatom kao novinarstvo.

Postojao je list koji se zvao ''Obzor'', i upravo tamo 1867. godine izlazi njezin prvi članak, koji je nosio naziv ''Jedan časak''. A dva časka kasnije, žena ''bez veza'', bez sponzora i potpuno prepuštena sama sebi, postaje cijenjena novinarka koja počinje derati po politici. Koliko smo u to vrijeme bili zadrti dovoljno govori podatak o tome kako je dobila svoj ured isključivo da je ne bi vidjeli oni koji posjećuju redakciju. Da, biti žena i biti novinar tada se činilo skandaloznim.

Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas (Pavao Pavličić u ''Pismima slavnim ženama'')

Svoje tekstove danas svaka novinarka potpisuje kako želi. Inicijalima, punim imenom i prezimenom, punim imenom i dva prezimena... ona to nije mogla učiniti. Njoj je to bilo uskraćeno!

No, to je oblikovalo njezinu osobnost. To je obilježilo njezin život koji je postao vječna borba za mjesto pod suncem. A borila se opako. Imala je čast biti među osnivačima Hrvatskog novinarskog društva, osnovanog 20. studenoga 1910. u Zagrebu.

Postala je prva žena koja je izvještavala iz Hrvatskog sabora. I ne samo to - okolnosti su se jedno vrijeme okrenule u njezinu korist.Kada su glavni urednici ''Obzora'' završili u zatvoru, preuzela je njihov posao i tu se iskazala kao nevjerojatan talent. A talent za pisanje je bez imalo sumnje imala, ma što Gjalski govorio... bio to povijesni chic lit ili ne, ona je zaslužna za jednu veliku stvar, a to je - dostupnost knjige širokim masama. Knjiga prestaje biti povlaštena stvar. Osim toga, čitateljima je napokon ponudila literaturu na hrvatskom, a ne njemačkom jeziku.

Ni tu ne prestaje njezina angažiranost.

Okuplja žene u udrugu ''Kolo radnih žena'', pa vodi prve ženske prosvjede u Zagrebu. Svim svojim daljnjim aktivnostima zauvijek ostaje zapamćena kao borac za ravnopravnost spolova. Pokrenula je ''Ženski list'' i ''Hrvaticu'', davno prije Mile i Glorije.

Zvali su je Kraljicom Hrvata i Gričkom vilom.

Ona je sama sebi nadjenula nadimak Zagorka.

30. studenog  navršava se 54 godine od njezine smrti.

U Zagrebu se ovih dana odvijaju ''Dani Marije Jurić Zagorke''. Jer smo napokon prepoznali djelo istaknute hrvatske novinarke, publicistkinje, zagovornice ženskih i radničkih prava, kojoj je na zagrebačkom Dolcu uređen Memorijalni stan.