Referendum je legitiman i važeći, kao što to bili i svi izbori dosad. Jer da nije - tada bi istom argumentacijom koju čujemo ovih dana - da je tek svaki treći birač s popisa glasao ZA ulazak u Europsku uniju mogli srušiti sve izbore do sada.

Naime i Kukuriku vlada državom zahvaljujući tek 24,9% glasova od ukupno 3.842.363 birača registrirana u X izbornih jedinica u Hrvatskoj. Ako tu brojku (makar i ona nije realna) koristite kao osnovu za računanje izlaznosti tada je ona 51% pa bi referendum i po starom Ustavu prošao. Ljudi moji takva su pravila igre, prihvatili ste ih prije samog glasovanje, ne možete ih sada mijenjati jer vam ne paše rezultat. Pa da je bio i 1 glas više to bi ukupno bio glas ZA. I još jednu stvar - nemojte pretjerivati i tvrditi da su preostali koji nisu izašli na referendum bili isključivo protiv - statistika nas uči da bi se i oni vjerojatno podijelili u omjeru kojeg smo u konačnici dobili u nedjelju - 66:33 - 2:1 ZA ulazak u Europsku uniju. To je vrlo uvjerljiv rezultat, što god vi mislili o tome. Uz poštovanje svakoga tko je izašao i glasao - bez obzira što je zaokružio. Treba ih poštovati jer su iskoristi svoje demokratsko pravo.

 

Izlaznost uopće nije tako niska, problem je u biračkim popisima

Zanimljiv je pogled unatrag. Na prvom referendumu 19.5.1991. (izvor izbori.hr) u biračke popise je bilo upisano 3.652.225 birača, glasalo je 3.051.881 ili 83,56% i od toga ZA 2.845.521 ili 93,24%. Uzeo sam prve poratne izbore kao ogledne 29.10.1995. Hrvatska je još imala samo 3.634.233 birača u biračkim popisima i izborima je pristupilo visokih 2.500.040 ili 68,79% birača.

Što se to događa u međuvremenu da birački popis u Hrvatskoj danas ima 4.504.765 birača - na nedjeljnom referendumu glasalo ih je 1.960.231 ili tek 43,51%. Ništa u stvarnom životu, osim očita lošeg vođenja biračkih popisa. Netko je dobro primijetio, jedina razlika između stvarnog života i biračkih popisa je bila da od jednog trenutka u biračkim popisima nitko više nije umirao. Jedino tako možete objasniti činjenicu da danas imamo više birača u popisu nego popisanih građana Republike Hrvatske. Naime najnoviji popis od prošle godine izbrojio je samo 4.456.096 građana Republike Hrvatske (minimalna razlika u odnosu na popis 2001. kada su ih izbrojali 4.437.460 - od toga tada oko 900 tisuća maloljetnika koji ne glasaju).

Ako te brojke primijenimo na najnoviji popis ispada da je birača u Hrvatskoj moglo biti tek nešto više od 3.556.096 čime smo se jako približili brojkama iz 1991. ili 1995. Ako prigodno uzmemo brojku birača iz popisa u vrijeme prvog referenduma dobit ćemo izlaznost od 53,6%, što je vjerojatno bliže stvarnosti od brojke koje dobivamo prema sadašnjem popisu birača.

Zaključak je jasan i nedvosmislen - ne samo da smo uvjerljivo rekli ZA Europskoj uniji, već smo i konačno dokazali da se postojeći birački popisi pod hitno moraju ažurirati kako bi reflektirali stvarno stanje života u Hrvatskoj.

Tome u prilog idu i ozbiljna istraživanja javnog mnijenja koja uvijek donose do 15% veću izlaznost, dok vrlo precizno pogađaju rezultate kako na izborima tako i na ovom referendumu. Jer se istraživanja rade među živim ljudima, ne mrtvim dušama u popisu birača zbog kojih izlaznosti barem statistički ispadaju manjima.

I na kraju jedna molba - počnite konačno ozbiljno razmatrati relevantna istraživanja. Nepunih mjesec dana nakon što je s velikom preciznošću Ipsos Plus predvidio rezultate parlamentarnih izbora, isto se ponovilo i s predviđanjima rezultata referenduma. Hrvatska ima sjajne istraživače koji odlično i profesionalno obavljaju svoj posao. Trendovi iz istraživanja se teško mijenjaju kada su razlike velike i iznenađenja su rijetka. To je potvrdio i ovaj referendum - užasnoj kampanji usprkos.