Ostalo / Intervjui

trećeprostor

Irena Boćkai: Moramo biti budni, u umjetničkom i svakom drugom smislu!

Irena Boćkai: Moramo biti budni, u umjetničkom i svakom drugom smislu!
Matej Čelar

U potrazi za kreativnim i zanimljivim osobama koje žive i rade u našem gradu, naša se pažnja zaustavila ovoga puta na Ireni Boćkai. Ona u svojem radu spaja umjetničko i akademsko, što smo imali priliku upoznati kroz projekt "Bear with me".

Ova predstava, svojevrsno izvedbeno predavanje, održana je u Kazalištu lutaka Zadar, a mi smo odlučili doznati nešto više o umjetnici koja stoji iza nje. 

U Zadar je doselila iz Zagreba, gdje je provela više od desetljeća, a podrijetlom je iz Đakova. Živjela je i u Puli gdje je zapravo i započelo njezino istraživanje stvaralačkih procesa, i to je nešto u što se nepovratno zaljubila.

Autorica je u performansima i predstavama vizualnog, site-specific i performans kazališta. 

Nastupila je u brojnim predstavama i performansima u zemlji i inozemstvu (Cittadella art parade FLUXUS, Rome international art fair; Itinerant Performance Art Festival New York; Acco FRINGE, Izrael; The Body Language; Anima mundi, Venecija; Performing art 3days, Pisa; ULICA STREET ART, Krakow, „Zadar snova“; „PUF festival“ Pula „Osječko ljeto kulture“, „Festival prvih“ Zagreb, Perforacije...). Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU).

- Rođena sam u Đakovu, no odrasla sam u Puli. Moji roditelji u mladosti su me poticali na slobodne aktivnosti poput plivanja, a mene je sve više počelo privlačiti nešto drugo. Književnost mi je dugo vremena bila na prvom mjestu, završila sam kroatistiku, no glazba, ples i performans nekako su mi postali jako važni i tražila sam takve sadržaje na mnogim mjestima. Nigdje se nisam predugo zadržala, ali moram spomenuti mjesto koje je bilo izuzetno važno za mene, to je bivša vojarna, današnji Društveni centar Rojc unutar kojeg se nalazi Kazalište "Dr. Inat" u Puli. Tu sam se upoznala s kazališnim radom, priča nam Irena. 

U njezinom profesionalnom putu važna je i scena u Centru mladih Ribnjak u Zagrebu, te radionice u studentskom centru, kao i mnoge međunarodne suradnje na kojima je sudjelovala od samih početaka bavljenja izvedbom.

Magistrirala je na kazališnom odsjeku izvedbenih umjetnosti neverbalnog teatra pri Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku te doktorirala književnost, izvedbene umjetnosti, film i kulturu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

No, kako je došlo do udruge i izvedbenog kolektiva Trećeprostor, u sklopu kojega Irena Boćkai i Roko Nakić kreiraju i produciraju svoje autorske radove te surađuju s vanjskim suradnicima na umjetničkim projektima. Oboje su izvedbeni umjetnici i diplomu su stekli na istom kazališnom odsjeku izvedbenih umjetnosti.

- Imamo stalne članove, ali i vanjske suradnike. Započeli smo u Zagrebu, ali sjedište udruge smo nedavno preselili u Zadar. Trećeprostor vidimo kao mjesto susreta umjetnika, svih onih koji su otvoreni za istraživanje i izvedbu, a poseban nam je fokus na razvoju publike i radu s mladima. Naši su projekti interdisciplinarni, a mnoge su suradnje nastale unutar nezavisne scene i u prostorima za suvremenu umjetnost i nezavisnu kulturu, što nastavljamo i dolaskom u Zadar. Iza nas je niz gostovanja na festivalima u Hrvatskoj, diljem Europe, kao i mnoge transnacionalne suradnje i gostovanja (SAD, Brazil, Maroko, Izrael).

- Sam naziv Trećeprostor - što me često pitaju - naš je simboličan putokaz prema točki u kojoj se sve spaja, imaginarno i realno; ovaj koncept možda ponajbolje pojašnjava naše težnje prema interdisciplinarnosti, slobodi kreacije, otvorenosti i nužnosti neprestane transformacije.

Nezaobilazno pitanje kada razgovaramo s predstavnicima nezavisne scene je pitanje podrške i prostora.

Trećeprostor zasad je svoj "krov nad glavom" pronašao u sklopu Centra za kreativne industrije, no Irena nam kaže kako bi bilo lijepo imati nešto stalnije i stabilnije, prostor koji bi korisnici direktno povezali s udrugom. Možda baš i u budućem Centru za suvremenu kulturu, umjetnost i mlade. 

- Prijavljujemo programe na razne natječaje, korisnici smo institucionalnih podrški Zaklade Kultura nova i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, dok za programe produkcije i distribucije predstava, radionica i festivala sredstva dolaze od Ministarstva kulture i medija RH, jedinica gradske i lokalne samouprave, ali i donatora iz privatnog sektora. Projekti za mlade financirani su od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te sredstvima Europske unije. Prostora za napredak uvijek ima i upravo iz tog razloga nam je i bitna međusektorska suradnja, izlazak iz ponekad zatvorenih krugova civilnoga društva i nezavisne kulture. Iz tog razloga često surađujemo, osim sa srodnim udrugama i organizacijama i umjetnicima_icama, i s gradovima, institucijama, turističkim zajednicama, eko-farmerima… Suradnika je zbilja mnoge i od svakog novog projekta i suradnje izlazimo bogatiji za jedno novo iskustvo. Te su suradnje ponajviše uspostavljene u sklopu naših participativnih projekata i festivalskih programa.

A što je to Muzej odbačenih predmeta?

Ovaj interdisciplinarni projekt Trećeprostora i velikogoričkog obrta Plartforma povezuje kulturu i umjetnost s područjima ekološkog društvenog djelovanja i digitalnih tehnologija. 

- Muzej odbačenih predmeta prvi je hrvatski održivi muzej koji kroz zero-waste koncept i razmjenu potiče ponovnu uporabu predmeta i smanjene otpada. Kroz kulturne sadržaje jača se svijest građana/publike o održivom razvoju i zero waste konceptu. Zapravo je riječ o virtualnom muzeju onih predmeta koje su za pojedince izgubile vrijednost zbog čega su pretvorene u smeće, a mi im, kroz umjetnost i izvedbu, pokušavamo dati novu vrijednost. Muzej sam pokrenula s kolegicom Anom Katulić i Zadrani su ga imali prilike vidjeti u ožujku 2023. godine.

Irena nam kaže kako su jako zadovoljni jer su dolaskom u Zadar pokrenute suradnje i s lokalnim udrugama koje usmjeravaju svoje programe prema mladima i razvoju kreativnosti te smo s mnogima pronašli dodirne točke i krenuli u kreaciju i razvoj suradničkih partnerstva. 

- Zadar vidim kao grad pun potencijala, ali treba napokon i upogoniti te potencijale da ne ostane sve samo na razini optimalne projekcije. Nadam se da ćemo svojim dolaskom doprinijeti stvaranju vibrantnije umjetničke scene za koju vjerujem da će joj vjetar u leđa dati i otvaranje novih prostora koji bi trebali doprinijeti tim procesima.

Svakako vrijedi spomenuti i Festival "Treća koza" u Ližnjanu, koji u svojem trodnevnom izdanju predstavlja izvedbene umjetnike koji se bave ekološkom problematikom, a svoje performanse izvode na vanjskim lokacijama.

- Treća koza festival daje umjetnički odgovor na klimatske promjene i ekološku krizu te produbljuje fenomenološko, ekološko i etičko razumijevanje našeg odnosa s prirodnim svijetom. Cilj nam je sličan festival pokrenuti i u Zadru, a koji bi se bavio različitim oblicima društvenih kriza i rizika, od kojih je zasigurno jedna od najvećih kriza kojoj svjedočimo ekološka kriza.

Biti umjetnik i dio nezavisne scene u Hrvatskoj svakako je izazov, ali nešto nas uvijek iznova pokreće. Odakle dolazi inspiracija? Još jedno moje štrebersko pitanje za Irenu.

- Inspiracija dolazi iz raznih izvora, onih svakodnevnih, vidljiv i onih skrivenih, nevidljivih, odnosno iz nekih vlastitih preokupacija i priča koje pričam samoj sebi i koje onda implodiraju na sceni u jednom malom odvojku koji je nastao iz čitavog procesa umjetničkog istraživanja. U samom procesu istraživanja uvijek je jako puno materijala, metoda i dossiera s obzirom na teme kojima se posvećujem, a u posljednje vrijeme to su najviše odnos ljudi i ne-ljudi, prostori nelagode, kriza i rizika u našem društvu. U svakom slučaju, teme koje me drže izvan uljuljkanosti, kako privatne, tako i one društvene. Moramo biti budni, u umjetničkom i svakom drugom smislu, poručuje Irena.

                     Zainteresirani za rad udruge Trećeprostor i uključivanje u programe uvijek se mogu obratiti. Trenutno primaju prijave za radionicu koreodrame. Radionice su za dobnu skupinu 16+, dok gornje dobne granice nema. Kroz izvedbene forme kao što su plesno kazalište i neverbalni teatar istražuju se praktične i teorijske dimenzije koreodrame kao zasebne umjetničke forme i izvedbenog žanra.

Prijaviti se na radionice i pridružiti možete mailom: treceprostor@gmail.com

 


Reci što misliš!