Prošao je i taj "Blue Monday", navodno najdepresivniji dan u godini, a mi smo porazgovarali sa zadarskom psihoterapeutkinjom Irenom Jurjević, o temama poput postblagdanske depresije, prehrane, životnog balansa, o pretjeranom scrollanju, i njezinom genijalnom projektu, podcastu Humani studio!

Zašto se nakon blagdana možemo osjećati loše? Je li postblagdanska depresija mit?  

- Kad malo rezimiram rad sa svojim kljentima tijekom kalendarske godine, nisam primjetila povećanu usmjerenost na depresivnost u siječnju. No, to su ujedno i visokomotivirani pojedinci koji se brinu o svom mentalnom zdravlju i na drugim područjima. Primjetila sam, s druge strane, povećanu zainteresiranost novih klijenata za psihoterapijom baš u ovom periodu. Sad, jel’ to rezultat novogodišnjih odluka ili nekih osjećanja, taj dio nisam još ispitala. 

Ono što mi se čini u svemu kao prisutno pravilo jest balans. Ako nam je u prosincu bilo jako puno svega; druženja, hranje, zabave, alkohola, kupovine i potrošnje, razumno je da ćemo drugu polarnost osjetiti nakon toga. Jer, u jednom danu možemo samo jednom doručkovati, ručati i večerati. Sve ostalo pokazati će se na neki drugi način, primjerice sa trbuhoboljom ili prekomjernom težinom. 

S druge strane, naše raspoloženje nije u potpunosti naša slobodna volja. Produkt smo utjecaja kojima smo izloženi. Na naše raspoloženje utječe hrana koju jedemo, aktivnost kojom se bavimo ili ne, odnosi s kojima smo okruženi ili nismo. Možemo odlučiti da ćemo biti sretni, ali ta odluka je kratkog daha, ako je ne podupire naša situacija.

Ako prolazimo zahtjevno životno razdoblje, nekakav gubitak ili drugi pojačan stres, a društveni sustavi podrške su siromašni, lako moguće je da ćemo biti depresivni. 

Ipak, neke stvari koje utječu na naše raspoloženje možemo mijenjati, poput stila života. Prekomjerna neumjerenost u jelu i piću, malo sna, fizička neaktivnost i dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru recept su za depresivnost u bilo kojem dijelu godine. Mi imamo tu ‘sreću’ da si to sve ‘darujemo’ u prosincu, pa siječanj može krenuti turbulentno.

‘Lijek’ je u dodavanju onoga čega nam nedostaje, bio to san, fizička aktivnost, zdravija hrana ili pak zagrljaj i razgovor s prijateljima. 

Koliko su nas zarazile društvene mreže, kako se osloboditi potrebe za stalnim scrollanjem? 

- Boravak na društvenim mrežama i tzv. ‘scrollanje’ može biti jedna forma desenzitizacije, odnosno bijeg od emocija koje ne želimo na površini. Može biti i potreba za kontaktom kojeg nam nedostaje u realnom životu. ‘Lijek’ za društvene mreže je zapravo sam društveni život. Koliko smo bogati kvalitetnim odnosima u svojoj okolini, toliko ćemo manje boraviti na njihovim virtualnim nadomjescima. 

Koliko već traje projekt podcasta Humani studio, kako nalaziš teme/ili teme nalaze tebe?  

- Podcast traje od prošlog ljeta i to su teme koje se često pojavljuju u radu s mojim klijentima. Ponekad neku temu spomene i netko od Mateinih prijatelja (Matea Magaš, novinarka i suvoditeljica u podcastu, op.a.), poput prehrambenih poremećaja koje smo obradili pred sam Božić.

Zanimljiva je ta povezanost načina na koji jedemo s načinima na koji uspostavljamo odnose s drugima. Jer, naši prehrambeni obrasci najbolje se vide kad sjednemo za stol sa svojim roditeljima - tamo su prvo i nastali. 

Što se tiče ostalih tema, do sada su nam najslušaniji bili Napadi panike, zatim Kako promijeniti život s psihoterapijom, Zlostavljanje u vezi, a jako se visoko drži i emisija o lijenom partneru.

Cilj ove inicijative je bio pružiti građanima uvid u jedan psihoterapijski svijet, jednu drugu perspektivu gledanja na neku problematiku, koja im možda može pomoći nekim životnim situacijama.

Jer, liste čekanja za psihoterapiju su zadnjih godina u Zadru (kod mene, a i kod kolega) postale sve duže i ovo je bio način da nekako pokušamo olakšati situaciju svima onima koji i dalje čekaju svog psihoterapeuta ili su jednostavno na putu osobnog rasta i razvoja.