Ravnatelj Zavoda za Hitnu medicinu Zadarske županije dr. Predrag Orlović osvrnuo se na ljetnu sezonu, te situaciju u županiji po pitanju medicinskog kadra i opreme.

Ljetna sezona je iza vas, možete li je opisati, usporediti s dosadašnjima?

Tijekom sezone broj intervencija Zavoda za hitnu medicinu poveća se za 100-150% u odnosu na ostatak godine. Iako su statistički jako slične, uspoređujući prošlu i ovu sezonu primjećujem da je ove godine broj pacijenata koje je obradila hitna služba na području Zadarske županije manji u odnosu na 2018. godinu. Tako je broj intervencija na terenu  za srpanj i kolovoz 2018. godine 4029, dok je za 2019. godinu 3864. Broj ambulantnih pregleda u istom periodu u 2018. godini bio je 14 281, dok je u 2019. godini 13 815.

Broj umrlih u istom razdoblju 2018. godine je 86 dok je 2019. godine 79. Broj prometnih nesreća 2018. godine bio je 241, a 2019. godine 215. 

Što je najveći problem s kojim se susrećete ljeti?​

Najveći problem s kojim se susrećemo je sve manji broj osoblja za rad kako liječnika tako i medicinskih sestara/tehničara i vozača. Za potrebe turističke sezone u ljetnim mjesecima uz standardne timove imamo i deset dodatnih – po dva u Zadru i Biogradu, četiri u Viru, te dodatne doktore u Kalima, Starigradu i Pagu. Riječ je o 30-ak sezonskih djelatnika za čije zapošljavanje natječaje raspisujemo već krajem travnja.

Stanje se iz godine u godinu mijenja, ali na žalost ne ide u pozitivnom smjeru - jako se osjeti nedostatak medicinskog kadra, a najčešće nam se na natječaje jave mladi liječnici po završetku fakulteta.

Najopasnija ili najčudnija intervencija?

Uz prometne nesreće, najčešći razlozi poziva prema hitnim službama su ozljede na plažama, ozljede na radu, bolovi u prsima, osjećaj nedostatka zraka, slabosti, nesvjestice radi visokih temperatura, tegobe zbog povišene temperature, bolova u ušima, alergijskih reakcija  i sl.

Na našem je području u sezoni jako velika koncentracija turista koji najčešće ne vode brigu hoće li izaći vani ili ležati na plaži po najvećem suncu, dok domaći ljudi pametnije postupaju i drže se pravila te izbjegavaju otvorene prostore od 10 do 16 sati. Kada je riječ o težim intervencijama izdvojio bih dvije pomorske nesreće u srpnju i nekoliko težih prometnih nesreća.

Koje vam je vrijeme odaziva? Uspjevate li djelovati unutar ''zlatnog sata''?

Zlatni sat je vrijeme  u kojem se nastoji zbrinuti pacijent od trenutke poziva prema dispečerima do dolaska u zdravstvenu ustanovu. U našoj je županiji prosjek oko 70%, ali u to vrijeme ulaze i pripravnosti na otocima za koje je teško postići zlatni sat, te područja koja su izolirana poput obrovačkog zaleđa ili Gračaca. U gradskoj sredini je oko 7-8 minuta, dok je u ruralnoj oko 15 minuta.

Zgrada Hitne pomoći u Ninu bit će od velike pomoći.

Izgradnja nove zgrade Zavoda u Ninu, neposredno uz staru zgradu hitne od posebnog je značaja za Zadarsku županiju jer će njenim dovršetkom Zavod za hitnu medicinu dobiti prvu nekretninu u svom vlasništvu čijom će izgradnjom standardi prostornih uvjeta za obavljanje djelatnosti biti znatno podignuti. Izgradnju u cijelosti financira Zavod za hitnu medicinu, a dovršetak radova očekuje se za godinu dana te se nadamo da će zgrada s kompletnom opremom biti spremna za sljedeću turističku sezonu.

S obzirom da sam godinama radio kao liječnik obiteljske medicine u Vrsima i proveo brojna dežurstva u Ninu, znam koliko će ovaj novi prostor značiti lokalnom stanovništvu kao i njihovim gostima. U zgradi će se, osim prostora za liječenje, nalaziti i edukacijski centar gdje će se sva oprema moći staviti na raspolaganje djelatnicima i gdje će se odvijati edukacije.

Hitnoj medicini je pripojen sanitetski prijevoz u lipnju prošle godine. Ako Hitnu zovemo samo u hitnim slučajevima, kada se javlja potreba za sanitetskim prijevozom?

Sanitetski prijevoz se osigurava nepokretnim i teško pokretnim pacijentima koji radi svoje bolesti nisu u mogućnosti samostalno se kretati. Za ostale skupine pacijenata se izdaju putni nalozi od strane liječnika obiteljske medicine za vlastiti prijevoz odnosno refundiraju se troškovi po cijeni autobusne karte na određenoj relaciji za udaljenosti većima od 50 kilometara.

Zbog nedostatka ili neadekvatnosti voznog parka saniteta puno je onkoloških pacijenata bilo odbijeno?

Onkološki pacijenti iznimno su osjetljiva skupina ljudi kojima treba pružiti pomoć. Već je poznato kako smo tijekom pripajanja Saniteta iz Doma zdravlja naslijedili dotrajala sanitetska vozila, no problem  će se riješiti kada stignu nova vozila.

Također, moram napomenuti i kako pravo na sanitetski prijevoz onkoloških pacijenata ovisi o njihovom trenutnom kliničkom stanju koje procjenjuje njihov liječnik ili liječnik iz bolnice koji ga upućuje.

Što bi istaknuli kao najveći uspjeh kao ravnatelj Zavoda za hitnu pomoć?

Svakako je to izmjena Mreže hitne medicine i sanitetskog prijevoza gdje smo povećali broj liječnika u timovima i broj timova sanitetskog prijevoza. Mislim da je pripajanje sanitetskog prijevoza iznimno bitno jer ćemo objediniti uslugu te se nadam kako će sa promjenama koje smo uveli, poboljšavanjem u kvaliteti rada, opreme i voznog parka korisnici usluga sanitetskog prijevoza biti zadovoljniji nego što su bili do sada.

Nadam se da ćemo i tu postići kvalitetu rada kao što smo u protekle 4 godine postigli i u hitnoj službi. Proces je spor ali su već sada napravljeni brojni pomaci - od organizacije rada, opremanja objekata, nabave radne odjeće, računala, edukacija i svega što do sada nije postojalo.