Gotovo svaki stanovnik Hrvatske, a i najveći dio njegovih gostiju, grad Pag uglavnom povezuje uz višestoljetnu tradiciju ovčarstva, solarstva, uz legendarnu i unikatnu pašku čipku i naravno - uz buru. No, Pag ne živi na staroj slavi. U ovom se gradu, a to novinari najbolje znaju, uvijek nešto događa. Ima on svojih uspona i padova, ali uspona je srećom ipak više, pogotovo onih na razvojnom planu. O njima smo, ali i o nekim problemima koje pokušava riješiti Gradska uprava, ovih dana razgovarali s gradonačelnikom Andrejom Bukšom.

---

Andreja Bukša

eZadar: U Pagu je u zadnjih nekoliko godina napravljeno puno infrastrukturnih objekata, a grad se sve brže razvija i na polju turizma. Što je sve učinjeno tijekom mandata sadašnje gradske vlasti?

Andreja Bukša: Zaista je najviše učinjeno na infrastrukturnom planu i to poglavito na razvoju komunalne infrastrukture. U zadnjih pet do šest godina najviše se radilo na izgradnji kanalizacije, odnosno kanalizacijskog kolektora. To je zaista vrijedna investicija, uloženo je oko 4,5 milijuna eura. Projekt smo realizirali uz pomoć države i konačno smo omogućili da naša Paška uvala bude čista. Tadašnje je stanje bilo neizdrživo, jer su sve fekalne vode do tada ulazile u more. Zbog toga je ovaj projekt najkapitalniji jer je njegovom realizacijom stvoren preduvjet za izgradnju naše lokalne kanalizacije. U izgradnju kanalizacijske mreže na predjelu Vodice uloženo je dodatnih milijun eura. Naime, ilustracije radi, u Pagu do tada, odnosno od sredine prošloga stoljeća, nije bio izgrađen niti jedan metar dužni kanalizacijske mreže, a fekalne vode odlagale su se samo u septičke jame koje su u najvećem dijelu tehnički neispravne i propusne.

---

eZadar: Jesu li konačno kraju privedeni problemi s vodoopskrbom, strujom, cestovnom infrastrukturom?

Andreja Bukša: Zadnjih četiri do pet godina grad Pag nema više problema s vodoopskrbom. Prošlogodišnji slučaj, koji su mediji napuhali, dogodio se na drugom dijelu otoka. Nitko nije ni spomenuo da su Pažani bilo solidarni sa sjeverozapadnim dijelom otoka, s Novaljom, pa jedan cijeli dan uopće nismo uzimali vodu iz pravca Hrmotina, a niti jedan put nismo ostali bez vode. Naime, prije nekoliko godina izgradili smo dvije vodospreme kapaciteta dvije tisuće kubika.

Ugrađen je i telemetrijski sustav što je također za barem 20 do 30 posto poboljšalo upravljanje postojećim količinama. Imamo i dvije bušotine iz kojih također crpimo dodatne količine, koje daju preko osam litara u sekundi. Uz postojeće količine s Hrmotina i eventualnim spajanjem na vodovod sa Zrmanje koji je došao do Rtine, a to je i dio županijskog plana, Pag bi dobio dodatnih 20 litara u sekundi. Moram spomenuti da je Pag riješio i pitanje elektroopskrbe. U Pagu više nema nestanaka struje čim zapuše bura. Cijeli južni dio grada je podzemno kabliran, a postupno se rješava i pitanje javne rasvjete. Što se cesta tiče, u naseljima pod ingerencijom gradske uprave Pag, gotovo da više nema kuće do koje ne vodi asfalt. Ukratko, Pag dobiva infrastrukturu koja će mu osigurati brži razvoj.

---

eZadar: Mnogi turistički djelatnici smatraju da je upravo razvoj hotelskog turizma jamac za izuzetno dobru posjećenost tijekom predsezonskog i posezonskog razdoblja. Puno ste puta upozorili da gradu Pagu nedostaje hotelskih ležajeva.

Andreja Bukša: Prema svim turističkim kriterijima sadašnji kapaciteti nisu dovoljni, osobito ako se uzme u obzir da Pag ukupno ima 10.000 registriranih ležajeva. Većina njih otpada na privatni smještaj, apartmane i sobe, a jedan dio na smještaj u kampovima. Tek sada, nakon usvajanja novog Prostornog plana, a oporba nam je pokušavala osporiti turističke zone, Pag kreće u smjeru izgradnje hotela jer su oni najbolji uvjet da se produži turistička sezona. Naime, prema novom Prostornom planu, koji je Pag dobio nakon 20 godina, predviđena je 21 turistička zona. Grad će inzistirati da se u tim turističkim zonama napravi minimalno desetak hotela koji bi imali ukupan kapacitet od 2.000 do 3.000 ležajeva. Sve ćemo poduzeti da se ne grade apartmani, odnosno naselja apartmanskog tipa poput Gajca, jer to ne pridonosi razvoju turizma. Izgradnja hotela je orijentacija na kojoj ćemo ustrajati, jer samo tako Pag mogao kroz idućih desetak godina postići veliki razvoj u hotelskom turizmu.

---

 

eZadar: Vi i glasnogovornik Grada Paga Boris Palčić u zadnje ste vrijeme, u nekoliko navrata, upozorili na problem rada paškog Ureda za urbanizam. Je li u međuvremenu išta riješeno po tom pitanju?

Andreja Bukša: Najveći problem leži u činjenici da Ured uopće ne komunicira s Gradom. Ured za urbanizam mjesecima ne radi, jedina dva djelatnika su na bolovanju, a usprkos tome što je na čekanju preko 1.600 predmeta, iz Zadra ispomoć ne štiže. Šteta koju gradski proračun ima zbog blokade rada ureda za urbanizam prelazi 30 milijuna kuna, a štete koje imaju građani mjere se desecima milijuna kuna. Smatramo kako osobni odnosi nisu razlog za nesuradnju. Nažalost, poseban je problem što se na rješavanje u Zadar šalju predmeti koji su prioritetne naravi. Pitamo se tko treba odrediti prioritet za pojedine predmete. Grad ima stalne prigovore građana, kojima ne možemo pomoći jer Grad ne izdaje građevinske dozvole, a ljudi gube novac i živce. Uzmimo da je u pitanju samo 500 građevinskih dozvola, to je već šteta od 25 milijuna kuna koje nisu ušle u gradski proračun. Pročelnica Ureda državne uprave Zadarske županije Draga Petričić nedavno nam je poslala dopis iz kojeg mi ne možemo donijeti zaključak da se vidi rješenje ovog problema. Nismo zadovoljni i inzistirat ćemo na rješenju, ponajviše radi naših građana.

eZadar: Možete li najaviti nove projekte koji će u Pagu započeti kroz slijedećih nekoliko mjeseci?

Andreja Bukša: Već dugo vremena planiramo izgradnju manje nautičke marine u gradskoj luci pa se i po tom pitanju bližimo realizaciji projekta. Tu je zatim i projekt uređenja pogona stare solane unutar kojih će se urediti luksuzni hotelski objekt sa svim pratećim sadržajima, a u sklopu pogona bit će uređen i muzej solarstva. Uz stalno poboljšanje na komunalnoj infrastrukturi, Poglavarstvo je nedavno donijelo odluku o gradnji nove mrtvačnice koja će se raditi prema projektu zadarske tvrtke Idassacommerce. Projekt su članovi Poglavarstva ocijenili kvalitetnim i prikladnim za potrebe Paga, jer sadašnje stanje nikako nije zadovoljavajuće, iako je riječ o privremenom rješenju. Nova mrtvačnica izgradit će se na mjestu na kojem se trenutačno nalazi Spomen groblje poginulih u NOB-u. Neće biti nikakvih problema jer je održan sastanak s rodbinom poginulih u Drugom svjetskom ratu te je postignut dogovor da se umjesto sadašnjeg spomen groblja izgradi jedan spomen grob. Nova mrtvačnica imat će oko 200 metara četvornih površine, kapelicu, stilizirani zvonik, te sve popratne i potrebne uređaje. Sredstva za ovaj projekt osigurana su u gradskom proračunu, a dijelom će u njemu financijski sudjelovati i Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka RH. U tijeku su i radovi na uređenju Kneževa dvora. Ovaj projekt traje već neko vrijeme, jer kada smo zgradu konačno otkupili od bivšeg vlasnika riječkog Brodokomerca, našli smo je u prilično zapuštenom stanju. Trenutačno se uređuje atrij Kneževa dvora, a osim što će prizemlje biti uređeno za kulturne sadržaje, na katu će biti uređeni novi uredi gradske uprave.

---

eZadar: U kakvom je stanju paško gospodarstvo?

Andreja Bukša: Pag neće razvijati proizvodne djelatnosti. Naime, sva se trenutačna proizvodnja bazira na soli te na paškom siru, koji osim Paške sirane proizvode i brojna mala obiteljska gospodarstva. Ona jesu uspješna, ali smatram da bi u tom pogledu trebala biti bolje organizirana. Paško gospodarstvo razvijat će se prvenstveno kroz razvoj turizma, jer vjerujem da tu možemo zaista napraviti jako puno. Ujedno, naši će obrtnici dobiti priliku u budućoj poslovnoj zoni.