Glazbene večeri u Sv. Donatu već su punih pola stoljeća u Zadru, sa Zadranima i njihovim gostima. Kroz taj su period postale neprocjenjivo bogatstvo, glazbeno zlato koje brižno čuvamo i kojim se ponosno kitimo iz generacije u generaciju.

Ove godine slavimo ih bogato i svečano - s mnoštvom solista, dirigenata, komornih i simfonijskih ansambala.

Vizualni identitet 50. Glazbenih večeri u Sv. Donatu, čiji temelj predstavljaju ruke - zlatne ruke, podsjećajući nas na značaj tradicije i glazbe kao uzvišene umjetnosti, u potpunosti se složio s dvanaest raskošnih koncerata, jer svaki od njih bio je 'priča za sebe'.

O svemu tome razgovarali smo sa Juricom Šošom, umjetničkim ravnateljem Glazbenih večeri u Sv. Donatu.

Kako ste se snašli u ulozi umjetničkog ravnatelja?

Nadam se da sam se dobro snašao, ali to ostavljam drugima na procjenu.

Smatrate li da ste u potpunosti ispunili svoju viziju ovogodišnjih Glazbenih večeri?

Vizija je teška riječ - volio bi da smo u Zadru mogli čuti Bečku ili Berlinsku filharmoniju, ali kad se vizija mora uklopiti u financijski okvir, mislim da je ipak uspjela.

Zadru smo pružili u okviru naših mogućnosti najviše što se moglo. Slušali smo dvije filharmonije, dva komorna orkestra, od kojih je zadarski za ovu priliku postao simfonijski, sjajne ansamble
poput Cellomanije, Antiphonusa, zatim veliki oratorij 'Mesija', operu...

Također, želio sam u Zadru predstaviti i strane izvođače pa je filharmonija bila iz Ukrajine, komorni orkestar iz Rusije, 'Il giardino' su iz Italije, nastupao je orguljaš Stockholmske katedrale, a kao poklon koncert imali smo Norveški nacionalni zbor mladih..

Za kraj nas očekuje poslastica: svjetski poznati barokni ansambl 'Il giardino armonico', koji je dva prethodna dana zaredom održao koncerte u dvorani filharmonije u Varšavi, a dogodine nastupaju na najprestižnijem svjetskom festivalu u Salzburgu.

Ovo su bile jubilarne pedesete Glazbene večeri u Sv. Donatu, pod visokim pokroviteljstvom dr. Ive Josipovića. Možemo li reći kako imamo etablirani kulturni događaj i možemo li u recesijskim vremenima računati na održavanje visoke razine programa?

Glazbene večeri spadaju u najpoznatije glazbene festivale u Hrvatskoj i one su to već same po sebi.

Ako pogledamo našu 'konkurenciju', moramo imati na umu da Split nema isključivo ljetni glazbeni festival, već u okviru Splitskog ljeta bude nekoliko koncerata. Oni su više orijentirani na operu, dramu i balet. Dubrovačke ljetne igre kao naš najveći hrvatski festival, također nije samo glazbeni..

Što se tiče održavanja visoke razine, optimističan sam, ali isto tako i realist. Čini mi se da će kod nas recesijska godina biti tek ona dogodine, a znamo i sami da se na kulturi najlakše može uštedjeti.

Koliko je umjetnika nastupilo na Večerima ove godine i možete li izdvojiti nekoliko koncerata koji su po Vašem mišljenju bili vrhunski?

Skromno ću ustvrditi da su svi koncerti bili vrhunski. Naime, bilo je stvarno raznolikih ansambala i programa. Za gotovo sve koncerte tražilo se mjesto više, svaki je završavao ovacijama, publika je uistinu bila prezadovoljna.

Nalazim se u jednoj specifičnoj poziciji, ugađanja sebi kao umjetniku - no, prije svega ugađanja i publici.

Koncerti koji možda nisu bili 'prekrcani' publikom, poput klarinetskog recitala Željka Milića ili vokalnog ansambla Antiphonus', bili su na najvišim umjetničkim razinama muziciranja.

Isto tako, koncert filharmonije iz Ukrajine, koja nije 'zvučala baš poput Bečke', bio je zaista uspješan i završio je sa 'standing ovations', stoga smatram da smo postignli balans zanimljivog programa i visokih umjetničkih dosega.

Koliko je Zadar prepoznat kao grad u kojem umjetnici žele nastupati?

Svaki umjetnik koji dolazi u regiju na turneju, uvijek se javi, imao sam oko dvjesto upita. Neke koncerte, poput Zagrebačke filharmonije na svečanom otvarenju, 'Mesije', opere, 'Cellomanie', izričito sam želio čuti u Zadru, tako da sam za te koncerte osobno tražio umjetnike.

Glazbena škola, komorni orkestar - u kojem smjeru bi se trebala razvijati zadarska glazbena scena?

Upravo tim slijedom. Nadodajmo još i pravu koncertnu dvoranu, stalni simfonijski orkestar, i Glazbene večeri s barem deset puta većim budžetom.