„Kaže se da ne možeš biti dobar vinar ako nisi dobar čovjek"

Nedavno je u Arsenalu, točnije 7. ožujka, u sklopu humanitarne večeri za pomoć osobama s mentalnom retardacijom "Svjetlost" Zadar, održana i degustacija vina udruge "Graševina Croatica". Uz prigodno kušanje vina i razgovor, predstavili su se Vinarija Zdjelarević, Iločki podrumi, Vinarija Krauthaker, Vinarija Galić, Vinarija Buhač, Vinarija Antunović, Vinarija Bartolović, Vinarija Markota, Belje, Feravino te Vinarija Kalazić.

Iskoristili smo priliku te porazgovarali sa samim predsjednikom udruge „Graševina Croatica", ujedno i vrlo cijenjenim i poznatim vinarom, Vladom Krauthakerom o njegovim počecima bavljenja vinarstvom, proizvodnji vina, tajnama dobre kapljice, te o samoj udruzi...

Obiteljska tradicija

Na južnim obroncima Krndije, gore koja svojim najvećim dijelom sa sjeveroistočne strane zatvara Požešku kotlinu, smješteno je nadaleko poznato i po kakvoći iznimno cijenjeno Vinogorje Kutjevo. Taj je kraj idealno vinogradarsko područje, gdje se vinova loza uzgaja već stoljećima. Tu višestoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju regije uspješno nastavlja Vlado Krauthaker, ing. agronomije i enolog, koji je 1992. godine uz podršku obitelji pokrenuo samostalni obrt i postao treća generacija vinogradara i vinara u obitelji Krauthaker.

„Vinarstvom i vinogradarstvom sam se počeo baviti prije 20-tak godina. Prije nego sam započeo s vlastitom proizvodnjom i djelatnošću, radio sam u kombinatu Kutjevo gdje sam stekao zaista mnogo iskustva. Ipak je to bilo 19 godina rada u podrumu Kutjevo", kaže Vlado. „Zatim sam krenuo raditi privatno. Od 1992. godine djelujem kao privatnik privatnici, imamo cca 99 ha vinograda zajedno s kooperantima i izvozimo u 14 zemalja Europe i svijeta (20 posto). Prošle je godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori- županijskoj komori Osijek osnovana Udruga Graševina Croatica gdje sam odabran za predsjednika. Cilj naše Udruge je, osim promocije vinske sorte Graševina, unapređenje proizvodnje i kvalitete tog i ostalih vrsta vina, stvaranje uvjeta i poticanje izvoza te razvoj vinskog turizma koji se temelji na proizvodnom asortimanu Udruge."

Inače, pri osnutku vinarstva i vinogradarstva Krauthaker, 1992. godine, njegova je vinarija u posjedu imala svega 1 ha nasada. 2010. godine ta je brojka narasla do 32 ha! Uz to, Vlado Krauthaker ima i ugovorenu proizvodnju s kooperantima na daljnjih 67 ha, nad kojima ima kontrolu proizvodnje grožđa, od rezidbe do berbe.

Graševina - „zlatna" sorta, „zlatnog" okusa i mirisa

Vinogradarstvo i vinarstvo Krauthaker posebnu pozornost posvećuje domaćoj autohtonoj sorti, Graševini, koja nerijetko osvaja medalje na sajmovima i izložbama vina. Kao važnu odrednicu vlastite proizvodnje, Vlado Krauthaker ističe uzgoj vinove loze po eko principima te kontinuitet kvalitete. Koristeći klimatske posebnosti i prikladnost sorte graševina, u podrumarstvu Krauthaker nisu rijetka i predikatna vina - kasnih i izbornih berbi, kao i ona izbora prosušenih bobica.

„Kaže se da ne možeš biti dobar vinar ako nisi dobar čovjek", kazao je sa smiješkom Vlado ujedno nam pokušavši objasniti uspješnost njegovog rada. „Moraš puno toga uložiti u ovoj vrsti posla; nije sve samo u mehanici, ima nešto i u ljubavi prema onome što radiš. Prvenstveno, ja dajem naglasak na svoje vinograde i način uzgoja, berbe, kvalitetu tla, ... Kada čovjek odradi dobar posao, onda mu je i u podrumu lakše, odnosno lakše mu je postići kvalitetu vina. Istina je da je tu jako puno odgovornosti, ali za mene je vinograd sve. Mi i dalje npr. radimo s konjima, dok su ih svi ostali ili barem većina vinara i vinogradara napustila. To je također jedan od razloga mog uspjeha. Mi se u našem radu vraćamo tradiciji i njegujemo je koliko god je u našoj mogućnosti. Na taj način dokazujemo kako se jedino trudom može doći do dobrog vina", kazao nam je Vlado Krauthaker.

Inače, sorta Graševina je 27 posto hrvatskog vinogradarstva, rekao je naš sugovornik. „Ona je trenutno najprodavanije vino u izvozu po količini, a mislim da je i financijski. Nakon Graševine slijedi Plavac mali (11 posto) i Malvazija (9 posto). Graševina je gospodarski jedna dosta jaka sorta, međutim, mi u Graševini Croatici želimo ukazati na to da ona ne bi trebala gubiti na popularnosti . Domaći stol ju je pomalo zapostavio i smatra ju se vinom koje treba trošiti u nekim drugim prilikama, a ne u restoranima. Mi pokušavamo dokazati suprotno i vratiti povjerenje prema Graševini", rekao je Krauthaker.

„Berba 2011. je odlična! Godina iza nas bila je iznimno dobra godina, pogotovo za crna vina. Inače, Krauthaker vinarija imati prosječna vina, ali 2011. godina se pokazala vrlo uspješnom, zbog čega smo iznimno zadovoljni", rekao je zadovoljno naš sugovornik

Nagrade i priznanja

Uz iznimnu graševinu, Krauthaker njeguje i vrhunska vina drugih sorti: Sauvignon, Chardonnay, Pinot sivi, Zelenac, Merlot i Pinot crni koja su sva zapažena na ocjenjivanima vina. Kvalitetu i uspješnost njegovih vina najviše opisuju i potvrđuju mnogobrojna odličja dobivena na svjetski priznatim natjecanjima i ocjenjivanjima vina. Kao najdraže ističe zlatne medalje za graševinu dobivene u Bordeauxu, Londonu i Burgundiji.

Na posljednjem održanom ocjenjivanju vina Wine World Awards 2011. magazina Decanter, održanog u sklopu London Wine Fair-a, Krauthaker je dobio jednu zlatnu, dvije srebrne, dvije brončane medalje te dvije preporuke. Zlato je osvojila Graševina izborna berba prosušenih bobica 2009., srebro su osvojila vina Syrah 2009. i Zelenac izborna berba prosušenih bobica 2009. Brončane medalje dobila su vina Graševina 2009. i Zelenac izborna berba bobica 2009., dok su preporuke dobila vina Pinot crni 2007. i Graševina Mitrovac 2009. Na Challenge natjecanju u Francuskoj, Graševina izborna berba bobica 2009. osvojila je zlatnu, a Sauvignon Vidim srebrnu medalju.

Hrvatska vina u usporedbi sa svjetskim vinima

„Hrvatska ima veliki potencijal u svojim vinima koji, nažalost,"vani" još nije dokazan. Ali, siguran sam da će se u narednih 10 godina, ako ne i prije, situacija promijeniti. Na svijetu više neće biti države koja neće znati za Hrvatsku i njena izvrsna vina. Dobro smo krenuli u tom pravcu, svi se jako trudimo i svaka nam godina daruje sve bolja vina. Učimo se, ispravljamo greške ukoliko ih ima, usavršavamo način rada i znanje, izvozimo sve više, ... Dakle, počeli smo se otvarati prema Europi i svijetu što je u svakom slučaju pozitivno i obećava mnogo. Dalmacija ima prekrasnih vina i autohtonih sorata koja su velika vrijednost Hrvatske, kontinent i Istra imaju odlična vina, s time da je Istra daleko najbolja u marketingu. Sve u svemu, imamo jako velike šanse da postanemo jedan snažan, prepoznatljivi brend, ne samo turizma, nego i vina", rekao je Vlado.

Francuska - zemlja vrhunskih vina i njegovane tradicije

Za Vlada Krauthakera, Francuska je po pitanju kvalitete vina još uvijek nedostižna, na prvome mjestu. „Ja se Francuzima i njihovoj tradiciji duboko klanjam jer ne popuštaju pred pomodarstvima. Oni imaju svoju liniju, svoj način rada i ja to iznimno cijenim. U njima sam pronašao uzor tako da nastojim slično postupati i raditi u svojem poslu i profesiji , održavati stari način proizvodnje i u vinogradu i u nasadima. To je filozofija koju poštujem i slijedim."

„Ali u svijetu ima isto tako jako dobrih vina, i otkrivam sve više novih država za koje do sada uopće nisam znao da proizvode vino, a kamoli da su im vina toliko dobra. Nedavno sam pio vino iz Bolivije koje je odlično, oduševilo me. Nisam znao da imaju tako dobra vina. Međutim, isto tako je Hrvatska otkriće mnogima jer nitko niti ne sanja da ovako mala i nezamjetna zemlja može dati toliko bogatstva, između ostalog, i u vinskom svijetu", rekao je ponosno.

Izložbe i natjecanja u 2012. godini

Nedavno je u Düsseldorfu završio sajam vina na kojem su se izlagala i vina Vlada Krauthakera. Sljedeće izlaganje bit će u 4. mjesecu u Veroni, u 5. mjesecu Londonu, nakon toga slijedi Austrija, Poljska, i dr. „Tijekom cijele godine izlažemo i putujemo diljem Europe i šire. Nadamo se da ćemo u 11. mjesecu 2012. godine posjetiti i Hong Kong. Raduje nas što postoji veliki interes kineskih vinara i vinogradara za suradnjom i uvozom hrvatskih vina. U Kini svake godine proizvedu 1 litru vina po stanovniku, a njih je, hvala Bogu, jako puno i zato postoji velika mogućnost stupanja u suradnju. To bi bio veliki uspjeh za hrvatska vina."

Hrvatske vinogradarske regije i pod regije velikog potencijala

Hrvatska se vinogradarski dijeli u dvije regije: kontinentalnu i primorsku. One se dalje dijele na čak 13 podregija. Kontinentalna je podijeljena na Podunavlje, Slavoniju, Moslavinu, Prigorje-Bilogoru, Pokuplje, Plešivicu i Zagorje-Međimurje. Primorska se dijeli na Istru, hrvatsko primorje, sjevernu Dalmaciju, dalmatinsku zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.

„Uz svo to bogatstvo zemlje i idealnih klimatskih uvjeta, šteta je ne raditi kao jedan, u jednom zajedništvu, uzajamnoj pomoći i poticanju", kaže Krauthaker. „I zato mi, kroz našu udrugu, pokušavamo bolje i praktičnije organizirati Hrvatsku kroz udruženja vinara i vinogradara kako bi bili još jači i kvalitetniji u promociji, izvozu, turizmu, na tržištu, a samim time bolji i prema državi. U posljednje dvije godine smo jako puno napravili po tom pitanju, što se možda još ne osjeti, ali, vjerujte mi, svakako će se osjetiti u sljedećih 5 godina. Pred nama je zlatna vinarska i vinogradarska budućnost!", rekao je na kraju našeg razgovora Vlado Krauthaker.