Zemlja gdje raste vinova loza je civilizirana zemlja, a zemlja gdje raste loza i maslina je kolijevka civilizacije

U zadarskom caffe baru Royal u petak navečer održana je promocija i degustacija biranih istarskih vina, vinarije Cuj vlasnika Danijela Kraljevića.

Zadranke i Zadrani dobili su tako prigodu upoznati se i kušati nagrađivana vina mladog umaškog vinara i to vrhunsku istarsku Malvaziju, ali i ništa manje čuvene Teran, Muškat i Rose... Malo je reći da su svi bili oduševljeni prezentiranim vinima.

Jutro nakon prezentacije još prepun dojmova od prethodne večeri porazgovarali smo s Danijelom. Interesiralo nas je kako je zapravo krenuo u podrumarske vode.

- Izbor je bio vrlo jednostavan. Naime moja obitelj se dugi niz godina bavi vinogradarstvom, vinarstvom i maslinarstvom. Tako sam ja samo nastavio ono što su započeli moji djedovi, a nastavili roditelji. Ja sam napravio i korak dalje jer sam po struci inženjer vinarstva, ali nadasve da bi se čovjek bavio ovim poslom nužno je biti zaljubljen u to što radiš, imati puno entuzijazma ali potrebno i je jako puno rada i odricanja.

Dolazite iz Istre, iz Fornažina u okolici Umaga. Osnovni preduvjet za dobiti mogućnost raditi vrhunska vina je geografski položaj i vrhunska zemlja.

- Tako je. Naši vinogradi nalaza se zaista na vrhunskom položaju. Tri kockice koje se nalaze na mojim bocama u tri boje prestavljaju tri različita tipa zemlje koje obrađujemo. Crvenu zemlju imamo u Veloj Boški, a to je pozicija jako poznata jer se na njoj radila čuvena Bujska malvazija. Drugi položaj na kojoj je bijela zemlja je Santa Lucia kod Buja također čuven po Bujskoj malvaziji, a na trećem je crna zemlja. Trenutačno obrađujemo imamo oko 6,5 hektara vinograda s oko 30 tisuća čokota vinove loze, te par hektara maslinika.

Kako je brand dobio ime Cuj?

- I u Istri kao i u većem dijelu Hrvatske u manjim sredinama ima dosta istih prezimena, tako da se ljudi često koriste nadimcima, Cuj je bio nadimak mog pokojnog djeda koji je i posadio vinograde, tako da njemu u čast naš brand nosi to ime. Inače u tom dijelu Istre govori se cakavski, i ne kaže se čuj već cuj. Nedavno smo imali goste iz Kine i kad su čuli cuj, počeli su smijat. Kad sam ih upitao što je smiješno, rekli su mi da cuj na kineskom znači pijan.

Kako je zapravo baviti se vinarstvom? Koje sve sorte vina prerađujete?

- Lijepo je. Kad je lijepo vrijeme ona sam u vinogradu, kad je ružno u podrumu sam. Inače novi podrum nam je ukopan ispod zemlje, jedna stijena nam je živi kamen. Iznad podruma nam je uljara, jer se osim vinarstva bavimo i maslinarstvom i preradom ulja. Mogu se pohvaliti kako je naše maslinovo ulje šampionsko koje je već četiri godine za redom u Flos Oleiovom vodiču najboljih svjetskih maslinovih ulja, a ove godine uz naše u njemu je završilo još 9 hrvatskih ulja koje smo mi preradili. Preradili smo dvije godine za redom i šampionsko ulje zadarskog maslinara dr. Vlatkovića.

Što se tiče vina radimo uglavnom autohtone istarske sorte: malvaziju i teran, u zadnje vrijeme imamo i šampionski muškat i rose a nastojimo iz položaja, zemlje i vinograda izvući najvišu kvalitetu, pratimo svake godine sve parametre (klimatološke i ostale) da bismo izvukli maksimum iz te zemlje. Inače 70 do 80 posto mora biti vinograd u čaši, 20 posto je rad u podrumu i ostatak je moj vinarski touch. Bitno mi da sam ja sretan onim što sam dobio, da sam pokušao dobiti ono što zapravo želim.

Što podrazumijeva vaš vinarski touch?

- Recimo, bačve koje  koristim u podrumu sam sam isprojektirao, kolege su mi ih napravili i jako sam zadovoljan njima. Rad u podrumu je vrlo zahtjevan, radimo dvoje zaposlenika i ja, treba biti pravovremen u masu situacija: trenutak fermentacije, pretoka itd. dakle situacije koje određuju kakvo će na koncu vino biti.

Najbolji istarski položaji vinograda objedinjeni su u udruzi Vina Bujštine, gdje spadaju Umag, Novigrad i Buje i mi smo član te udruge. Nedavno je naš muškat postao šampion u Vodnjanu, a ono što je sve začudilo jest da naš muškat dolazi iz crvene zemlje, budući najbolji inače dolaze iz bijele zemlje.

Koja tržišta trenutačno pokrivate?

- Uglavnom smo bazirani na domaće hrvatsko tržište, najviše normalno na Istru, Kvarner, Opatiju, otok Hvar, Dubrovnik i Zagreb. Polako izvozimo u zemlje Beneluxa, Španjolsku, a dobijamo upite za London. No sve držimo pod kontrolom budući trenutačno imamo produkciju 30-35 tisuća botelja, s laganom ekspanzijom od 5 posto godišnje i ići ćemo do maksimalno 50 tisuća botelja. Prije svega želim zadržati kvalitetu, odn. do kraja postići sinergiju posla i življenja. Sve preko toga je nepotrebno.

- Cijela vinska scena u Hrvatskoj je relativno novijeg datuma, bez obzira što postoje obitelji koje se vinarstvom bave od pamtivjeka. Ipak nikad se do kraja nije razvio taj potencijal. Sve je više manje ostalo na razini malih podruma. Nije to tradicija tipa Francuske, Italije gdje se stoljećima njeguje ta kultura. Ništa ne ide preko noći, ali mi zaista imamo vrijednosti, specifične položaje, recimo crvenu zemlju rijetko tko ima u svijetu i to trebamo znati iskoristiti.  Uvijek volim reći kako je zemlja gdje raste vinova loza civilizirana zemlja, a zemlja gdje raste loza i maslina je kolijevka civilizacije.

Mogu li se i gdje u Zadru mogu nabaviti Cuj vina?

- Naravno. Imamo distributera za zadarsko područje. To je specijalizirana tvrtka "Atrox" d.o.o. koja je naš zastupnik na ovom području. Bilo da se radi o restoranskimili privatnim narudžbama javiti se treba G. Borisu Dešpoji, adresa je Eugena Kvaternika 11 u Zadru, ili na mob. 095/9022-437.