Crkva Sv. Donata je dobila ime klapi Donat. Donat je zapravo bila hrpa kamenja a kada smo mi nastali, ta hrpa se nazvala Donat, našalili su se naši sugovornici

Dalmatinska klapa Donat najstarija je zadarska klapa i jedna od najstarijih u Dalmaciji, a osnovana je davne 1972. godine (prije nje je 2 godine djelovala kao ansambl Donat). S ponosom nosi ime simbola grada Zadra, crkve sv. Donata, a svoj je grad promovirala na brojnim nastupima tijekom svoga djelovanja: diljem Amerike, Australije te gotovo u svim europskim zemljama.

Uz brojna priznanja za postignute uspjehe na području glazbene kulture i humanitarnog djelovanja, Klapi Donat je 1980. godine dodijeljena Nagrada grada Zadra, 2007. Grb grada Zadra te 2013. godišnja nagrada Zadarske Županije.

Kako bi sa svojim vjernim obožavateljima, prijateljima, sugrađanima,..., obilježili 40. obljetnicu svog djelovanja, dalmatinska KLAPA DONAT organizira cjelovečernji koncert u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar i to u srijedu, 2. travnja 2014. s početkom u 20,00 sati. Pridružit će im se i gosti koji će svakako pridonijeti ovoj klapskoj večeri za pamćenje.

U tijeku organizacije ovog za njih velikog i vrlo značajnog događaja, „uhvatili" smo na trenutak Renata Vladovića, trenutno najstarijeg člana klape koji je dio nje već 41 godinu, Gorana Božidara Paleku, prvog tenora, koji će uskoro navršiti 30 godina u klapi i maestra Dražena Habuša, umjetničkog voditelja klape.

Popričali smo s njima o koncertu koji je pred vratima, o 42 godine druženja i djelovanja ansambla/klape Donat, o klapskoj pismi nekada i danas,...

eZd: Kako je sve krenulo? Kako se klapa Donat okupila?

Renato Vladović: Počeci klape sežu u davne 70-te godine prošlog stoljeća kada je u Zadru još postajao ansambl Iadera. Potom se preimenovao u ansambl Donat. Upravo je iz tog ansambla nastala klapa koju već 40 godina znamo pod nazivom klapa Donat.

Goran Božidar Paleka: Ansambl Donat brojio je i onda 10 članova, osnovan je 1972. u Arbanasima. Tada sam imao 20 godina dok je ostatak klape imao oko 40. Danas godine više nisu toliko važne, ali u ono vrijeme imati 20 godina i doći u jedno starije društvo - bilo je malo teže i značilo je veliku promjenu za mene. Ali svidjelo mi se, ostao sam s njima, tada je sve počelo i traje do dana današnjega.

"Mi zapravo imamo 42 godine, ali kao klapa Donat slavimo 40-tu godinu. Donat je kao Donat ostao uvijek isti, samo što smo prvo bili ansambl, a potom klapa"

eZd: Kako to da niste proslavili 40-ti rođendan prije 2 godine?

Svi: U šali kažemo da su posljednje dvije godine PDV na ovih 40 godina (haha)

eZd: Koliko je generacija uopće prošlo kroz klapu?

Goran Božidar Paleka: Kroz klapu je prošlo negdje oko 45 ljudi, što kroz ansambl što kroz klapu. Neki su se zadržali kratko (godinu, dvije), neki duže, neki nažalost više nisu danas među njima. Ali mi ćemo se zato na ovom slavljeničkom koncertu prisjetiti svih njih, jer svi su oni dali svoj obol klapi i ansamblu, i svakako su zaslužili da ih se sjetimo.

eZd: Osim što se najstarija zadarska klapa, jedna ste od najstarijih u cijeloj Dalmaciji! Zaista možete mnogo reći o tome što se po vama u klapskom pjevanju promijenilo od davne 1972. godine.... Je li popularizacija klapskog pjevanja po vama pozitivna ili negativna „pojava"?

Goran Božidar Paleka: Klapa Donat se osnovala s idejom da zabavlja - i domaće i goste, i da se za njih svira po hotelima. Tako smo počeli s instrumentima. Klapa Donat je po tome postala prepoznatljiva. Znači, a capella pjevanje uz pratnju instrumenata (gitara, mandolina, harmonika). Danas to radi većina klapa, odnosno prelazi na tu vrsti izvođenja jer od a capella pjevanja nema baš nekakve komercijalizacije. Međutim, a capella pjevanje ima i uvijek će imati tu jednu nepromjenjivu kvalitetu i to je nešto fenomenalno.

Svi počinju pribjegavati izvedbi uz instrumente jer dva sata koncerta je ipak puno ljepše na taj način poslušati. Mandolina i gitara su uvijek bile prisutne i kada smo znali kao mladići znali pjevati serenade pod prozorom. Tako da - mi ne vidimo ništa loše u tome da se uz pjesmu zasvira, dapače, vidimo samo pozitivne strane, ugodne i uhu i oku.

No, nas jedna druga stvar ljuti. Radi teške ekonomske situacije, došlo je do stvaranje dua i trija koji su u potpunosti uništili klape i klapsko pjevanje. Za njega se zna da je to pjevanje u 4 glasa, koji se duplaju u baritonima, tenorima i basovima. Međutim, počela je rasti potražnja za tim duima i trijima iz samo jednog razloga a to je - manja cijena. I to je s druge strane taj ružan dio popularizacije klapskog pjevanja - degradacija klape kao takve!

eZd: Je li bilo još ansambala ili klapa u vaše vrijeme?

Svi: U vrijeme nastanka (ansambla) klape Donat bilo je toliko malo klapa da ih se moglo nabrojati na prste jedne ruke. Tu su bile klape Zadar, Iadera i Foša. Zaista su bile rijetkost za razliku od danas. Od ženskih klapa, postojale su klapa Zadranke nastala iz sekcije Zoranić.

eZd: Zašto ste se odlučili baš za ime Donat? Ima li neko posebno značenje iza tog odabira?

Goran Božidar Paleka: Jedan naš član klape je rekao da je Sveti Donat dobio ime klapi Donat. To je jedna naša poštapalica ... Donat je zapravo bila hrpa kamenja a kada smo mi nastali, ta hrpa se nazvala Donat (haha)

eZd: Po čemu je klapa Donat ostala posebna i specifična, unatoč moru novih klapa i klapskih stilova? Koja je tajna vaše dugovječnosti i ove velike obljetnice?

Goran Božidar Paleka: Najbolje od svega je što mnogi niti ne znaju da još postojimo! Ali mi i dalje svake godine brojim jako puno nastupa, ali se ne eksponiramo previše. Prošle smo godine imali 70 nastupa, što nije mali broj. Nekada smo ih imali i 130! Ali vremena se mijenjaju pa tako i broj nastupa. U današnje vrijeme skupiti veliki broj nastupa nije baš lako.

"Nedavno smo bili na „Zadarskoj noći" u Njemačkoj za koju nitko u Zadru nije znao. Ali zato su nas odlično popratili njemački mediji što nam je bilo iznimno drago. Tri dana smo haračili po prijateljskom gradu Fürstenfeldbrucku, svega 20-tak km od Münchena. Također, bili smo i u Sloveniji, u Žičkoj Kartoziji i održali jedan predivan koncert, itd. Sve u svemu, za one koji ne znaju, klapa Donat je vrlo, vrlo prisutna!"

Svi: Ta prisutnost i u RH i u inozemstvu svakako je jedan od razloga našeg opstanka. Dok se nisu osnovale novo formirane klape, imali smo više nastupa. Međutim, kako ih je sve više, moraš i njima dati malo mjesta pod suncem. Mi imamo jedan kontinuitet i zato smo se održali, možemo pjevati s instrumentima (mandolina, harmonika i gitara), a možemo i dati koncert na uz klavijature, ozvučenje i sl. Dolazimo u svim varijantama i to je definitivno jedna od naših prednosti zbog kojih smo se sigurno održali do današnjih dana.

Dražen Habuš: Klapa Donat je kao i sve klape nastale u bivšoj državi (npr. klapa Trogir, klapa DC, klapa Šibenik, klapa Srdela,...), znala prikazati i sačuvati taj dalmatinski iskon, koji se trude sačuvati i danas. No postaje sve teže zbog te komercijalizacije koju ste spomenuli. Što se tiče nje, u svemu kao i u životu ima dobrih i loših strana. Mi nastojimo iz te komercijalizacije izvući samo dobro, da se iz toga ne rade lake, isprazne note. Nadam se da će mlade generacije koje će nas jednog dana naslijediti također poštivati onu staru: Postoji jedna granica ispod koje se ne bi trebalo ići.

Svi: Ali ono što je važno u cijeloj našoj priči - uvijek smo bili veseli, dobri zabavljači, jako dobri prijatelji (i tada i danas), to nije fraza nego se zaista družimo i privatno i poslovno. Kao i druge klape, nastojimo zadržati jedan dalmatinski autohtoni štih, dignitet našeg duha, kojeg će ljudi prepoznati i cijeniti. Također, sve ove godine bivanja u klapi nama je hobi, a ne posao, i mislim da je to važan segment 40-og rođendana klape. Kada nešto radiš s veseljem to se osjeti i u tvome djelu. Tako je i kod nas.

eZd: Kako komentirate veliki broj klapa u današnje vrijeme. Dobiva se dojam da „niču kao gljive poslije kiše"! Shvaća li se danas olako biti klapom?

Dražen Habuš: Današnje poimanje klapskog svijeta teško je opisati u par riječi. Važno je da se ne izgubi ta osnovna kvaliteta višeglasnog pjevanja i na neki način da se ne zatre spomen te naše iskonske glazbe. Svaka klapa koja se bavi ovim načinom izvođenja trebala bi u svojoj osnovi imati nekoliko pjesama - ne bilo kakvih, već onih koje prezentiraju klapsko pjevanje i izvođenje. Samo je potrebno poštivati jednu umjerenu granicu izvođenja i pjevanja, da se u to ne ubacuje sve i svašta. Vremena su se promijenila i svatko ima pravo na svoj izbor, međutim od naših starina treba sačuvati ono što je vrijedno.

Pokojni maestro Ljubo Stipišić, čiji je doprinos za klape i klapski svijet nemjerljiv, uvijek je govorio „Imamo pršut, a od pršuta katkada netko pravi parizer. Stoga držimo se mi ipak malo više pršuta, a parizer tko voli - neka izvoli."

eZd: Dobitnici ste zaista brojnih priznanja za postignute uspjehe na području glazbene kulture grada Zadra i Zadarske županije, dobitnici nagrada za humanitarne nastupe i djelatnost i tijekom i nakon rata. Ima li nekih posebnih trenutaka koje biste htjeli podijeliti s nama?

Goran Božidar Paleka: Svi članovi klape Donat bili su i još uvijek su dobrovoljni darivatelji krvi, i tako već godinama. Ujutro bi dali krv, a navečer bi pjevali za istu humanitarnu akciju (hehe). Ovo je jedina klapa u Hrvatskoj koja je pjevala svim predsjednicima do sada - od Tita, Tuđmana, Mesića do Josipovića. Pjevali smo i prilikom prvog susreta Türka i Mesića, gdje smo predstavljali Hrvatsku. Pjevali smo i Albertu, princu od Monaca, Emiru od Katara,... Uz brojne nastupe (Australija, SAD, u svim europskim državama,...). Što se tiče Zadra i županije, u sezoni već godinama pokrivamo cijelo biogradsko i zadarsko područje, a „Zadarske feštice" su nezamislive bez klape Donat. Također, skoro da nema pjevača/izvođača u RH s kojim nismo nastupili! Eto, to su nekako najznačajniji trenuci.

Dražen Habuš: Veliko priznanje i hvala ide definitivno i našim suprugama i djevojkama koje su trpjele i trpe to naše odsustvo, putovanja i dr. Na koncertu ćemo svakako to naglasiti i odati im jedno veliko veliko priznanje

eZd: Sve upućuje na to da su vas grad i građani prepoznali kao nematerijalnu baštinu. Kako to komentirate?

Goran Božidar Paleka: Mi smo od samog početka postojanja nastupali za ovaj grad i zastupali njega i županiju, predstavljajući ne samo svoju pjesmu nego i svoj kraj. Uvijek smo imali prvi kontakt s gostima bivajući tako u jednu ruku i promotori, ne samo zabavljači. Za to smo i nagrađeni. Danas se stanje malo promijenilo, ali moramo biti skromni i reći da smo zadovoljni. Dali smo prostora i novim klapama, ali zna se da kvaliteta uvijek ima svoje mjesto, svojih 5 minuta. Neka svatko pokaže ono što zna, jer iza svega zaista stoji mukotrpan rad.

eZd: I za kraj - recite mi nešto o slavljeničkom koncertu. Što ste sve pripremili za vašu publiku?

Dražen Habuš: Moj posao je bio da za ovaj koncert napravim i složim jedan odabir pjesama koji će zapravo pokušati prikazati sve ono čime se mi bavimo, jer klapa Donat je između ostalog poznata i kao jako dobar zabavljač. Ovim glazbenim putovanjem kroz vrijeme publici ćemo prikazati jednu dobru i kvalitetnu, kako dalmatinsku, tako i zabavnu, mediteransku klapsku pjesmu koja je kroz 40 godina imala svoj specifičan tijek.

Imamo i jako drage nam goste. Pridružit će nam se Nela Šarić, klapa Luna iz Kožina, glavni gost Đani Maršan i zadarska klapa Kaleta o kojoj se zaista ne treba puno govoriti jer su jedna eminentna klapa prepoznatljivog zvuka. A postoji i gost iznenađenja koji će do samog koncerta i ostati iznenađenje za sve naše posjetitelje.

Svi: Što se tiče slavljeničkog koncerta, ovim putem pozivamo sve dobre ljude, željne dobre glazbe da dođu jer će zasigurno uživati i opustiti se. Svoje brige lijepo ostavite kod kuće i prepustite se lijepim notama koje će, sigurni smo, pobuditi pozitivne emocije i uspomene.