Mnogo je ljudi koji umiru u patnji, a u Hrvatskoj još uvijek ne postoji ustanova za palijativnu skrb

Hospicij i palijativna skrb bila je tema tribine održane 6. travnja u hotelu Kolovare. Palijativna skrb je naime danas prihvaćena u 120 država svijeta, dok u Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj premda postoji zakon koji u praksu nije primijenjen već šest godina, ističe dr. Marijana Braš, predsjednica Hrvatskog društva za hospicij i palijativnu skrb.

Ljudski život je jedan i neponovljiv i svako ljudsko biće ima pravo da ga u dostojanstvu završi. Dostojan završetak mu omogućavaju postupci i stavovi modernog hospicijskog pokreta, koji je oblikovao palijativnu skrb za one koji se približavaju svom životnom kraju, naglašava dr. Braš.

Mnogo je ljudi koji umiru u patnji, a u Hrvatskoj još uvijek ne postoji ustanova za palijativnu skrb. Dostojanstvo društva mjeri se time kako ono postupa sa svojim naranjivijim članovima, a takvi su umirući. Ljudi se ne boje smrti., boje se boli. Kod nas je najveći problem neadekvatan smještaj i liječenje smrtno bolesnih.

Ustanova za palijativnu skrb je zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim kućnih posjeta (liječnik, medicinska sestra, fizikalni terapeut, socijalni radnik s posebnom izobrazbom za pristup umirućem) ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak , naglašava predsjednik sekcije za bol u palijativnoj medicini HDH, dr. Zoran Lončar.

Hrvatsko društvo za hospicij i palijativnu skrb izrađuje program edukacije za specijalizaciju te provodi sve mjere kako bi se ova grana medicine uključila u zdravstveni sustav.