U tijeku je nasipanje dvadest hektara površine gdje će do svinja sljedeće godine biti dovezeno ukupno 1,800.000 kubika materijala

Prva faza radova na izgradnji Nove luke Zadar vrijedna 43 milijuna eura u punom je jeku. Prvom od ukupno tri faze projekta vrijednog ukupno 220 milijuna eura planirano je nasipavanje i izrada sekundarnog lukobrana. Radove su započeli u svibnju 2009. godine, godinu dana kasnije nego li je prvotno bilo najavljeno, i trajat će do svibnja 2010. godine. Izvođač radova je austrijski Strabag.

U tijeku je nasipanje dvadest hektara površine gdje će do svinja sljedeće godine biti dovezeno ukupno 1,800.000 kubika materijala. Jedan dio, oko 200.000 kubika, bit će nasut materijalom od produbljivanja morskog dna na planiranih 13 metara, a ostatak iz kamenoloma.

Realizacija druge faze trebala bi započeti u veljači 2010. godine. Ovim dijelom projekta izgradit će se obala i cijela kopnena infrastruktura - ceste, parkirališta, čekališna mjesta, cjevovodi.

Prvi trajekti će u Gaženici moći pristati već završetkom druge faze, što bi moglo biti koncem 2011. ili početkom 2012. godine. Treća i završna faza kojom je predviđena izgradnja terminalskih zgrada, a time i cjelokupni projekt, trebala bi biti završena tijekom 2013. godine.

Završetkom Nove luke Zadar cjelokupni će se trajektni promet s Poluotoka preseliti u Gaženicu, koja će biti osposobljena za istodobnu mogućnost ukrcaja i iskrcaja putnika sa šest trajekata na obalnim linijama dužine 50 do 150 metara. Nova luka Zadar imat će i mogućnost prihvata tri broda na međunarodnoj ili dužobalnoj plovidbi dužine 150 do 200 metara te tri broda na kružnim putovanjima dužine 250 do 300 metara, uz mogućnost prihvata RO-RO brodova na istim gatovima.

Podsjetimo da su novci za ovaj iznimno značajan projekt osigurani prije dvije godine potpisivanjem ugovora između Ivice Burića, ravnatelja Lučke uprave Zadar, Ivana Šukera, ministra financija u Vladi RH, dr. Claudije Loy, potpredsjednice Njemačke razvojne banke (KfW), i Matthiasa Kollatza Ahnena, potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB). Naime, hrvatska Vlada je izdala jamstva, a EIB i KfW osigurali su kreditna sredstva od ukupno 220 milijuna eura.