Sljedećeg bi tjedna Nacionalno vijeće za UNESCO trebalo donijeti odluku o kandidaturi zadarskog Episkopalnog kompleksa za uvrštenje na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.

Opsežna dokumentacija privodi se kraju, a sve bi do početka veljače trebalo biti predano središtu UNESCO-a u Parizu, doznaje Slobodna Dalmacija.

- Zbog bombardiranja u Drugom svjetskom ratu i velikog stupnja razorenosti, Zadar nema uvjete za traženje zaštite nad cijelom gradskom jezgrom, ali traženje zaštite za Episkopalni kompleks po postojećim kriterijima ima rezona i mi se nadamo da će odgovor biti pozitivan - kaže glavni državni konzervator Miljenko Domijan, koji u ime Ministarstva kulture koordinira ovaj posao za cijelu Hrvatsku.

S obzirom na ozbiljnost i zahtjevnost cijelog postupka i mogućnost traženja nadopuna, izmjena ili opsega zaštite, Domijan upozorava da je moguće da cijeli postupak traje i nekoliko godina.

- Najprije će biti obrađeni svi pristigli zahtjevi, zatim ide provjera tehničke ispravnosti dokumentacije, pa slijedi evaluacija s dolaskom eminentnih stručnjaka na lice mjesta. To može biti dugotrajan proces koji ponekad traje i po četiri-pet godina - zaključuje Domijan.
Obradit će se svi zahtjevi

Pročelnica zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika Anastazija Magaš uvjerava nas da će sva dokumentacija biti na vrijeme dovršena: - Napravili smo veliki, opsežan posao i sve ćemo stići na vrijeme predati. Napisano je više od 200 stranica potpuno novog teksta bez ilustracija, fotografija i grafika - kaže Magaš.

Svjestan da se zadarski Episkopalni kompleks nalazi na UNESCO-ovoj "listi čekanja" još od veljače 2005. godine, gradonačelnik Zvonimir Vrančić se ne želi zalijetati s izjavama.

- Mislim da je ovaj put sve ozbiljno pripremljeno, očekujem da će sve biti odrađeno u skladu s traženim kriterijima, a nadam se da će sve završiti upisom Episkopalnog kompleksa u listu svjetske kulturne baštine - rekao je Vrančić.

Episkopalni kompleks na tri hektara

U sklopu Episkopalnog kompleksa predložena je zaštita ukupnog prostora od tri hektara na kojima se nalaze katedrala svete Stošije, crkva svetog Donata, te rimski Forum, nedavno obnovljena Poljana pape Ivana Pavla II.

Prihvati li UNESCO prijedlog zaštite tog područja, u njemu će se naći i crkva svetog Ilije te dio benediktinskog samostana svete Marije i prostor Stalne izložbe crkvene umjetnosti, te sjemenište Zmajević. Na UNESCO-ovim internetskim stranicama čak su navedene i koordinate područja za koje se traži zaštita: N 44 ° 07 ‘E 15 ° 14'.

Milijuni od spomeničke rente

Za zaštitu spomenika kulture, Grad Zadar na raspolaganju ima i sredstva prikupljena od spomeničke rente o čijem utrošku se šalju godišnja izvješća Ministarstvu kulture. U 2009. godini je od rente prikupljeno 1,9 milijuna kuna, a novac je utrošen, među ostalim, na obnovu gradskih bedema (483.000), Bastiona (1,5 milijun) i sanaciju krovišta Svetog Krševana (196.000). Od lanjskih 1,6 milijuna spomeničke rente, za sanaciju bedema je utrošeno 699.000 kuna, za Bastion 914.000, a financirani su i projekti obnove Trga Petra Zoranića i Centra za baštinu.