Zadar se našao na 24. mjestu, s indeksom otvorenosti od 59,9

Institut za javne financije predstavio je rezultate istraživanja Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada. Tijekom 2010. Institut je mjerio transparentnost proračuna 33 hrvatska grada. Željelo se ispitati kvalitetu informacija u gradskim proračunima te istražiti otvorenost gradskih proračunskih procesa javnosti.

Otvorenost proračuna je prvi korak prema pozivanju na odgovornost za trošenje javnog novca. Političarima često nije u interesu da državni i lokalni proračuni budu jednostavni, jasni i transparentni. Svim građanima, međutim, treba biti itekako važno da te proračune razumiju, te da aktivno sudjeluju u proračunskom procesu.

Indeks otvorenosti gradskih proračuna prosječno iznosi 65, što znači da su gradovi pružali 65% očekivane transparentnosti (kvalitete informacija u proračunskim dokumentima i otvorenosti gradskih proračunskog procesa javnosti).

Najbolji rezultat postigao je Slavonski Brod (82), a najlošiji Šibenik (45). Zadar se našao na 24. mjestu , s indeksom otvorenosti od 59,9.

Kako dokumenti predloženog proračuna nisu bili dostupni na službenim internet stranicama, niti su poslani iz Grada Zadra, korišteni su dokumenti usvojenog proračuna. U dokumentima usvojenog proračuna potpore i porezni prihodi prikazani su samo do treće razine računskog plana pa ne pružaju dovoljno detaljne informacije, a nedostaju obrazloženja različitih prihoda i rashoda po ekonomskoj klasifikaciji, te opis makroekonomskih pokazatelja na kojima je temeljen proračun.

Proračunska transparentnost mogla bi se povećati i detaljnijim prikazivanjem poreznih i neporeznih prihoda, te potpora i prikazivanjem obrazloženja različitih prihoda i rashoda po ekonomskoj klasifikaciji, navodi Institut.