Ravnoteža između posla i privatnog života je jako važna u današnjem svijetu, a Danska je u tome bolja nego bilo koja druga zemlja.

Posvećenost Danaca njegovanju ravnoteže između posla i privatnog života očigledna je u njihovoj jedinstvenoj radnoj kulturi i naglasku na životu izvan posla. Nekoliko oblasti odražava ovu posvećenost, uključujući čistoću životne sredine, sudjelovanje u građanskom životu, obrazovanje, zapošljavanje, prihode, zdravlje, sigurnost i društvene odnose, piše Nova.rs.

Minimalna zarada u ovoj zemlji je oko 2.300 eura, prosječna plaća oko 5.300. Što se tiče godišnjeg odmora, Danci imaju minimum pet tjedana, a dnevno se radi u prosjeku šest sati.

Fleksibilno radno vrijeme

Zaposleni u Danskoj imaju puno slobode u odlučivanju kako i kada će završiti svoj posao, radno vrijeme je u većini slučajeva fleksibilno. Neki čak imaju priliku da rade od kuće. Posebna karakteristika danskog radnog dana je fiksno vrijeme za pauze za ručak, pri čemu se potiču zaposleni da prave pauze i komuniciraju sa svojim kolegama.

Danska također nudi svim radnicima najmanje pet tjedana plaćenog odmora. Suprotno pretpostavci da rad s manje sati može dovesti do niže produktivnosti, istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ukazuje da pretjerano dugi radni dani mogu smanjiti produktivnost.

Danski izvještaj o boljem životu OECD otkriva da samo 1% zaposlenih redovno radi dugo, što je znatno manje od prosjeka OECD od 10%. Umjesto toga, Danci posvećuju otprilike dvije trećine svog dana (16 sati) slobodnom vremenu – jelu, spavanju i prepuštanju raznim aktivnostima. U Danskoj su također jako važne mreže društvene podrške, a mnogi su izjavili da imaju prijatelje ili rođake na koje se mogu osloniti u nevolji, prenosi Travelnoire.com.

Danci su dosta uključeni i u politiku i imaju visoku izlaznost birača. Također su dobro obrazovani. Većina odraslih starijih od 25 godina ima završeno više srednje obrazovanje, što je više od prosjeka OECD.

U svemu tome, Danska ima visoku stopu zadovoljstva životom, što je odraz njihovih principa ravnoteže između posla i privatnog života. Prema riječima profesora Kristijana Bjornskova s Arhus poslovne škole, Danci također imaju jedinstven stav prema novcu.

“Novac ovdje nije toliko važan u društvenom životu kao, na primjer, u Britaniji i Americi. Vjerojatno trošimo novac drugačije. Ne kupujemo velike kuće ili velike automobile, volimo trošiti svoj novac na druženje s drugima“, rekao je profesor Kristijan Bjornsko za Svjetski ekonomski forum.

Ovo stajalište je podržano činjenicom da su poslovi i prihodi niže rangirani na listama prioriteta Danaca od zdravlja, obrazovanja, životne sredine i ravnoteže između posla i privatnog života.

Iako Danci plaćaju visoke poreze, čini se da im to ne smeta jer ovi porezi doprinose socijalnoj politici zemlje. Ova “država blagostanja“ pruža razne benefite i usluge, olakšavajući svojim građanima život.

100 posto plate za dane bolovanja

Zemlja je implementirala nekoliko strategija za podršku ravnoteži između posla i privatnog života. Jedna od njih je Flexjobs, shema pokrenuta 1998. koja omogućava radnicima da traže drugačije radno vrijeme, obrasce ili manje fizički zahtjevne zadatke.

Danska nudi 26 plaćenih tjedana porodiljnog dopusta. Ovo dodatno naglašava posvećenost zemlje podršci ljudima u odnosu na profit. Radnicima se također mora isplatiti 100% njihove plaće za dane bolovanja, kako bi bili financijski osigurani kada nisu dobro.

Ipak, Danska se suočava i sa nekoliko izazova. Potrošnja farmaceutskih proizvoda u zemlji, uključujući antidepresive, veća je od prosjeka OECD. Jaz između bogatih i siromašnih je također velik, a Danskoj je potrebno i više kvalificiranih radnika kako bi podržala svoj ekonomski rast.