Istraživanje u sklopu projekta “Alati za moderno doba”, koje je proveo HT i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, pokazalo je da vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama. Kako prepoznati ovisnost o internetu i kako pomoći djeci i mladima, objašnjava dr. sc. Sabina Mandić.

Većina komunikacije, poslovne ili privatne, danas se odvija virtualno. Želimo li doznati ima li što novoga u životu nekog poznanika ili prijatelja, kojeg ne viđamo često, dovoljno je posjetiti Instagram i “odvrtjeti” zadnji story. A tek potom dolazi na red slanje poruke u inbox s pitanjem “Kako si?” No i zabava je danas virtualna, sve manje je onih koji će posegnuti za nekom društvenom igrom i pozvati ekipu doma na druženje i radije se bira server s nekoliko frendova na kojem se odvija igra, ali i komunikacija. Kada je tako u svijetu odraslih, nije ni čudo što i mlađi predstavnici generacije Z hodaju utabanim stazama virtualne komunikacije i zabave. Međutim, kako i statistike pokazuju, oni češće i lakše razvijaju ovisnost, posebno u razdoblju rane i srednje adolescencije. Priznajemo, društvene mreže i videoigre nude zabavu, povezanost i interaktivnost, ali istovremeno mogu prouzročiti niz problema ako se njima ne upravlja odgovorno.

Što govore statistike?

Društvene mreže djeci i mladima nude stalnu povezanost s vršnjacima, uz mogućnost dijeljenja trenutaka iz života, fotografija i misli. Osjećaj “instant” povezanosti i stalna dostupnost informacija stvaraju potrebu za kontinuiranim praćenjem događanja, zbog straha da se ne propusti nešto važno (tzv. fear of missing out). Videoigre, s druge strane, nude interaktivne i uzbudljive svjetove, ali u sebi sadrže elemente koji izazivaju ovisnost, poput sustava nagrađivanja, koji stimulira mozak na način sličan ovisničkom ponašanju. Naravno, za mlade osobe isključenost s društvenih mreža danas je jednaka izopćenju iz društva vršnjaka stoga jedini način da sigurno “plove” virtualnim vodama jest da razumiju važnost odgovornog i sigurnog ponašanja na internetu.

Istraživanje, koje je proveo Hrvatski Telekom u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, a u sklopu programa „Alati za moderno doba“ (na uzorku od 2055 učenika prosječne dobi od 13 godina), pokazalo je da tijekom tjedna oko 40% djece koristi društvene mreže više od tri sata dnevno (28,5% 3 do 5 sati dnevno, 11,7% više od 5 sati dnevno), a oko 11% ih prekomjerno igra videoigre. Vikendom se duljina provođenja vremena na digitalnim platformama povećava, pa tako 62,3% učenika više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama (34,8% 3 do 5 sati, 27,5% više od 5 sati), dok oko 30% njih više od tri sata na dan igra videoigre (18,3% 3 do 5 sati, a 12,8% čak više od 5 sati).

Kako prepoznati ovisnosti o društvenim mrežama i videoigrama kod djece i mladih?
– Možda najjednostavnije rečeno, čim primijetimo da se kod našeg djeteta nešto „preko noći“ promijenilo, odnosno da je do promjene došlo u relativno kratkom vremenu. Tu prvenstveno govorimo o iznenadnim burnim reakcijama i agresivnom ponašanju u svakodnevnim „ne-stresnim“ situacijama, čestim promjenama raspoloženja, nemogućnosti kontrole boravka online, nemogućnost kontrole emocija, gubitak interesa za druženje s vršnjacima, gubitak interesa za hobije ili druge aktivnosti koje su ih prije zanimale, nagli pad školskog uspjeha, manjak koncentracije, davanje prioriteta online okruženju nad svim drugim aspektima svakodnevice, povlačenje i prekid komunikacije s drugima u realnom okruženju te brojne druge. Pritom valja imati na umu da se ovi simptomi moraju uzeti u obzir u odnosu na kontekst u kojem se pojavljuju. Prije svega, ne smiju biti rezultat nekog stresnog životnoga događaja, kao primjerice gubitak voljene osobe, suočavanje s teškom bolešću člana obitelji i slično, te se moraju pojavljivati kroz dulje vrijeme. Također, ovi simptomi ne moraju nužno ukazivati na već razvijenu ovisnost, ali mogu predstavljati ozbiljan „alarm“ da se nešto mora poduzeti kako bi se čim prije spriječile negativne posljedice za mladu osobu.

Možete li podijeliti najnovije statistike o učestalosti ovisnosti o digitalnim medijima među mladima u Hrvatskoj?
– Kada govorimo o djeci osnovnoškolske dobi, istraživanje o navikama i rizičnom ponašanju u digitalnom okruženju provedeno u okviru provedbe programa „Alati za moderno doba“ na uzorku od 2055 učenika prosječne dobi od 13 godina, ukazuje na podatak da oko 1% njih problematično koristi društvene mreže, a oko 3% problematično igra videoigre. Drugim riječima, učenici koji problematično koriste jednu od navedenih aktivnosti, osjećaju neke od prethodno navedenih štetnih posljedica koje nepovoljno utječu na njihovo svakodnevno funkcioniranje. Kada govorimo o srednjoškolcima, podaci nam ukazuju na slične trendove, pri čemu je kod srednjoškolaca u većoj mjeri prisutna izloženost elektroničkom nasilju, u odnosu na izraženost problema povezanih s ovisnošću o društvenim mrežama ili pak videoigrama.