Mount Everest, Fuji i Mont Blanc samo su neke od planina na kojima se iz godine u godinu gomila smeće, a mijenjaju se i klimatski obrasci. Privlačnost i ekonomska stabilnost regija u kojima se nalaze, suočavaju se sa sve brojnijim izazovima.

Sredinom ove godine nepalska vojska je uklonila 11 tona smeća, četiri trupla i jedan kostur s Mount Everesta i dva druga himalajska vrha, prenio je u lipnju BBC. Vojnicima je trebalo 55 dana da izvuku smeće i tijela s planina Everest, Nuptse i Lhotse. Procjenjuje se da je Everest prekriven s više od 50 tona otpada i više od 200 tijela.

Vojska je 2019. počela provoditi godišnje čišćenje planine koja se često opisuje kao najviši svjetski deponij smeća. Prema priopćenju, u pet akcija čišćenja prikupljeno je 119 tona otpada, 14 ljudskih leševa i nekoliko kostura.

Vlada u budućnosti planira osnovati tim planinskih čuvara koji će nadzirati ovaj prostor. Uložit će i više novca u prikupljanje otpada, rekao je za BBC direktor planinarskog odjela Nepalskog odjela za turizam. Sezona uspona završila je krajem svibnja, a do tada se na Everest popelo više od 600 alpinista i vodiča.

Japanska planina smeća

U pokušaju izbjegavanja masovnog turizma, Japan je ove godine uveo nova ograničenja za posjetitelje jedne od svojih glavnih atrakcija. Planina Fuji, inače na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, doživjela je eksploziju broja posjetitelja što i ovdje nosi zabrinutost zbog gomilanja otpada i sigurnosti planinara.

Kako bi pomogle u čišćenju planine i očuvanju njezinog okoliša, japanske su vlasti odlučile uvesti naknadu i dnevni limit za posjetitelje duž najpopularnije staze. Mjere su stupile na snagu 1. srpnja 2024. Ograničenje je 4000 planinara dnevno, a zabranjen je početak uspona između 16 i 2 sata ujutro.

Staza Yoshida najpopularniji je uspon zahvaljujući lakom pristupu iz Tokija i dovoljnog broja koliba duž rute koje nude smještaj i obroke. Vlada prefekture Yamanashi, koja nadzire aktivnosti planinarenja, smatrala je potrebnim radi zaštite okoliša uvesti naknadu. Provodi i dnevno ograničenje broja ljudi kojima je dopušteno penjanje ovom stazom.

Lani je, prema japanskoj vladi, stazu pohodio “neviđeni broj” penjača, sličan priljev se očekuje i ove godine. Ukupno se 2023. na planinu popelo 221.322 penjača, a više od polovice ih je odabralo upravo ovu rutu.

Porast posjetitelja doveo je i do prometnih gužvi koje su rezultirale nesrećama i ozljedama. Također postoji zabrinutost zbog neiskusnih planinara koji biraju ovu rutu, ali se u blizini vrha, gdje ima manje objekata, nađu u poteškoćama.

Mont Blanc

Toplinski val prije dva desetljeća izazvao je pustoš na Mont Blancu. Kada je Jean-Marc Peillex odlučio posjetiti kupolu Goûter u blizini vrha, nije ni sanjao što ga čeka. Čim je izašao iz helikoptera koji ga je podigao na 4300 metara nadmorske visine, doživio je šok. Pred njegovim očima ukazao se djelomično otopljeni ledenjak žut od mokraće i posut ljudskim izmetom.

Poput divovskog zamrzivača isključenog iz struje, masiv je otkrio zlokobnu istinu prethodno zamrznutu u ledu i prekrivenu snijegom. Ispod netaknute razglednice koja se prodaje turistima krila se uznemirujuća stvarnost, piše portal Worldcrunch.

Tako počinje 20-ogodišnja borba gradonačelnika Saint-Gervais-les-Bainsa za Mont Blanc. Godine provokativnih izjava, svađa i ljutih priopćenja za tisak, sve je usmjereno prema jednom cilju – reguliranju pristupa Mont Blancu kako bi se obnovila čistoća najviše europske planine i vratila joj se vrijednost koju zaslužuje.

Nevrijednost drugih koji bi, prema Peillexu, njegove velebne padine pretvorili u vulgarne potrošačke proizvode. “Njegova” planina – jer Peillexova općina se dijelom proteže na ovo područje – svjetski je poznata. Za to se vrijedi boriti. Riječ je o križarskom pohodu koji će gradonačelniku priskrbiti brojne nadimke: “Luđak”, “Samoproglašeni gradonačelnik Mont Blanca”, “Don Quijote”… Peillex ih je u protekla dva desetljeća sve čuo.