U pokušaju rješavanja klimatske krize i stvaranja dodatnog prihoda lokalnim zajednicama, Grčka povećava turističke naknade.

Osim toga, s ciljem održivog turizma poduzima mjere za produljenje sezone te usmjerava turiste u manje popularna područja.

Grčka je nedavno ponovno podigla iznos za turističku pristojbu pa će putnici u ovu mediteransku zemlju u špici sljedeće sezone snositi veći trošak boravka. Ova država posjetiteljima naplaćuje naknadu čija visina ovisi o tome gdje odsjedaju od 2016. godine.

Namet je ranije ove godine preimenovan iz “poreza na smještaj” u “klimatski porez”, odnosno “naknadu za otpornost na klimatske promjene”, a stope su porasle.

Nedavno je grčka ministrica turizma, Olga Kefalogianni, najavila da će se početkom 2025. naknada ponovno povećati. To znači da bi za dolaske između travnja i listopada posjetitelji mogli plaćati dodatnih pet eura po noćenju.

Iznos bi također trebao porasti tijekom razdoblja izvan sezone, od studenog do ožujka, ali povećanje neće biti toliko oštro. Za hotele s tri zvjezdice porast će za jedan euro i 50 centi, one s četiri zvjezdice za tri eura i za hotele s pet zvjezdica četiri eura.

Kruzeri i kratkoročni najam

Putnici na kruzerima koji će tijekom vrhunca ljetne sezone ići na Santorini ili Mykonos, morat će u luci platiti 20 eura turističke pristojbe. Ovo je dio nastojanja hvatanja u koštac s masovnim turizmom tijekom najprometnijih mjeseci na ovim iznimno popularnim otocima.

Još je jedna novost da Atena planira slijediti trend drugih europskih gradova zabranom novih smještaja za kratkoročni najam u svojim trima ključnim četvrtima.

Grčka vlada uvođenje ovih promjena smatra pozitivnim koracima u smjeru uravnoteženja turizma. Cilj povećanja naknada rješavanje je klimatske krize i stvaranje dodatnih prihoda lokalnim zajednicama. No, od njih se također očekuje da podupiru održive prakse i poboljšanje infrastrukture.

Nezadovoljstvo turističkih radnika

Djelatnici grčke turističke industrije već neko vrijeme ističu kako se nalaze na prijelomnoj točki – rastrgani su zbog previše radnih sati, niskih plaća i nedovoljno suradnika da odrade sve potrebne poslove, stoga su u listopadu održali mirne prosvjede.

Na meti prosvjednika bili su turisti koji u ovu zemlju dolaze na odmor. Zaposlenici su im dijelili letke u kojima je bilo pojašnjeno loše stanje u zračnim i morskim lukama te na arheološkim nalazištima.

Grčki sindikati tvrde kako zaposlenici ne mogu preživjeti s trenutnim primanjima. Osim toga, s dodatnim opterećenjem posjetitelja također se teško nose javne službe poput vodoopskrbe i gospodarenja otpadom.

Predsjednik Helenske federacije zaposlenika u turizmu, Giorgos Hotzoglou, izjavio je kako traže povećanje od 12 posto za sljedeće dvije godine, odnosno šest posto za svaku godinu. Također je iznio zahtjev za primjenu petodnevnog (40-satnog) radnog tjedna. Isticao je činjenicu da radnici jedva preživljavaju sa sadašnjim plaćama jer one ne prate inflaciju.

Usporen rast

Prošle je godine ova mediteranska zemlja zabilježila rekordan prihod od turizma u visini 20,6 milijardi eura. Dosadašnji podaci pokazuju da će 2024. biti još jedna dobra godina, prema riječima ministrice turizma. Grčka očekuje da će njeni prihodi od turizma ove godine dosegnuti 22 milijarde eura.

Međutim, nedavno istraživanje pokazuje da, iako je vidljivo povećanje broja turista koji dolaze u Grčku, turistički sektor zemlje ne raste brzo kao u drugim mediteranskim državama.

Nadalje, grčki turistički dužnosnici smatraju kako diljem zemlje ima mnogo toga za otkriti – osim Santorinija, otoka iznimno popularnog među turistima koji traže savršenu fotografiju za društvene mreže.

Produljenje turističke sezone na jesen i zimu te promicanje ljepota planinske Grčke, među glavnim su ciljevima turističke industrije u nadolazećim godinama.

Kratkoročni najam

Kao i mnoge druge europske turističke destinacije, Grčka nastoji uravnotežiti profitabilnu industriju koju pokreću internetske platforme kao što su Booking.com ili Airbnb, s potrebama lokalnog stanovništva suočenog s manjkom stanova.

Nedostatak stambenog prostora i sve veći troškovi života potaknuli su državu da najavi povećanje poreza na kratkoročni najam, zabrani izdavanje novih dozvola za turistički najam u središtu Atene, kao i da osigura poticaje vlasnicima nekretnina pri prijelazu na dugoročni najam.

Vlada je priopćila kako će zabrana novih kratkoročnih najmova u Ateni stupiti na snagu 1. siječnja 2025. Budući da mnogi vlasnici nekretnina biraju kratkoročni najam spram dugoročnog, Atenjani imaju sve većih problema s pronalaženjem pristupačnog doma i to je nešto s čime se treba što hitnije uhvatiti u koštac.

Iznoseći detalje plana, grčka ministrica turizma u rujnu je izjavila da bi se, nakon početne godine dana, zabrana izdavanja novih dozvola za kratkoročni najam u tri okruga u središtu Atene mogla produljiti.

Porezne olakšice

Država je također u rujnu priopćila kako će dati trogodišnje porezne olakšice vlasnicima koji svoje nekretnine u kratkoročnom najmu pretvore u dugoročni.

Procvat kratkoročnog najma u Europi već je potaknuo turistička žarišta poput Kanarskih otoka, Lisabona, Berlina, Firence i drugih da najave ograničenja vezana uz taj oblik najma zbog nepriuštivog stanovanja za domaće stanovništvo.

Niske plaće, visoka inflacija, nestašica nekretnina i rast kratkoročnog najma, potaknuli su stambenu krizu u zemlji koja se još uvijek oporavlja od desetogodišnje dužničke krize. Posebno su teško pogođeni ljudi s niskim primanjima, mladi parovi i studenti.

Grčka je do sada potrošila više od dvije milijarde eura za subvencioniranje kredita s niskim kamatama kako bi mladima pomogla da se popnu na ljestvici čekanja nekretnina i namijenit će dodatne dvije milijarde za proširenje plana na parove do 50 godina.