Dok se temperature spuštaju, a noći postaju duže, mnogi od nas primjećuju kako zimi spavamo dulje i teže se budimo.

Ovaj fenomen nije slučajan, već je duboko ukorijenjen u našu biološku prirodu, na koju utječu sezonske promjene. Zima donosi hladnoću, manje sunčeve svjetlosti i promjene u našim svakodnevnim rutinama, a sve to utječe na naše potrebe za snom. U ovom članku istražit ćemo na koji način su zimski mjeseci povezani s duljim sna kod ljudi te kako si olakšati zimski period.

Utjecaj zime na naš biološki ritam

Smanjenje dnevnog svjetla zimi ima značajan utjecaj na naš cirkadijalni ritam –
unutarnji sat koji regulira mnoge procese u tijelu, uključujući ciklus spavanja i budnosti. Kada je izloženost prirodnom svjetlu smanjena, tijelo proizvodi više melatonina, hormona koji nas uspavljuje. Zbog toga se osjećamo pospanije ranije uvečer i imamo potrebu za dužim snom.

Hladnije temperature također pridonose potrebi za duljim snom. Naše tijelo radi više
kako bi održalo toplinu, a jedan od načina na koji to postiže je usporavanje tjelesnih funkcija tijekom odmora. Više vremena provodimo u fazama dubljeg sna, što omogućava tijelu da se bolje obnovi i pripremi za hladne uvjete.

Psihološki čimbenici i sezonski afektivni poremećaj

Osim fizičkih faktora, zima često donosi i promjene u raspoloženju. Mnogi ljudi osjećaju
pad energije i motivacije tijekom zimskih mjeseci, a neki razvijaju sezonski afektivni
poremećaj (SAD), oblik depresije povezan s manjkom sunčeve svjetlosti.

Ovaj poremećaj dodatno pojačava potrebu za duljim snom i osjećaj umora, čak i tijekom dana. Zimski period povezna je s raznim oblicima depresije i anksioznosti, budući da se čovjek zbog nedostatka topline i svjetlosti teže pokreće i lakše okreće cjelodnevnom spavanju. Važno je znati kako je čovjek sastavni dio prirode i svoju bi razinu aktivnosti trebao prilagoditi godišnjim dobima. Sasvim je prirodno da ponašanje tijela i motivacija čovjeka neće biti ista kao i u ljetnom periodu.

Čovjek kao dio prirode

Zanimljivo je promotriti paralelu između prirodne potrebe našeg tijela da zimi spava dulje i potrebe pojedinih životinja za zimskih snom. I životinje i ljudi na ovoj način reagiraju
prirodno na hladnoću te pokušavaju uštedjeti energiju te im je potrebno više sna kako bi
nadomjestili energiju koju tijelo troši na zagrijavanje. Također se mogu povezati životinje i ljudi kada proučimo prehranu, budući da smo i mi ljudi skloniji više jesti u zimskom periodu.

Ovaj fenomen kod životinja poznat je kao priprema za zimski san kod kojeg životinje pune svoje tijelo viškom hrane i masti kako bi im tijelo osiguralo dovoljnu količinu energije da mogu prespavati do proljeća bez da se bude.

Ljudski organizam djeluje isto na hladnoću i na manjak svjetlosti te traži više hrane. Sasvim je normalno da ljudi jedu više kroz zimske mjesece te da ih tijelo traži više hrane nego u ljetnim, toplijim mjesecima. Pokušajte razumjeti svoje tijelo i omogućite mu dostatni nadomjestak hrane kako bi ono moglo obavljati sve svoje primarne funkcije, a u zimi je jedna od njih grijanje tijela.

Važnost očuvanja energije

U zimi je također važno pomoći tijelu očuvati toplinu kako bi se tijelo trošilo manje energije. Naše tijelo radi na optimizaciji funkcija za preživljavanje u hladnim uvjetima stoga ga mu je neophodno pomoći na način da se vani ne izlazi bez tople obuće i ostalih zimskih rekvizita, poput kape, šala i rukavica.