Siva mrena ili katarakta je svako zamućenje očne leće koje uzrokuje promjenu vidne oštrine od zamagljenja do gubitka vida na zahvaćenom oku te se radi i o jednom od vodećih uzoraka sljepoće u svijetu

Siva mrena izaziva niz pojava koje na mnoge načine otežavaju svakodnevicu poput problema prilikom čitanja ili gledanja televizije pa do gubitka vida. Riječ je o vrlo čestoj tegobi koja podrazumijeva zamućenje koje se razvija u očnoj leći ili ovojnici očne leće, a koje varira od malene do potpune zamućenosti zbog agregacije proteina i ometa prolaz svjetla.

Iako se najčešće javlja kod starije populacije, može pogoditi i mlađe.

Ipak, današnja oftalmologija uz pomoć minimalno invazivnih operacija vraća oštrinu vida u svega nekoliko minuta, o čemu smo porazgovarali s dr.med. spec. oftalmologom i ravnateljem Poliklinike Ghetaldus, Sinišom Cvrtilom.

Uzroci sive mrene

'Uzroci nastanka sive mrene u nekim slučajevima mogu biti dobro definirani, no u najvećem dijelu se povezuju sa starenjem. Siva mrena može nastati kao posljedica traume, metaboličke bolesti kao što su dijabetes, galaktozemija, primjene nekih lijekova kao što su kortikosteroidi, te kao komplikacija nekih drugih očnih bolesti, primjerice uveitisa ili glaukoma. Katarakta se također može pojaviti i u sklopu nekih sindroma (npr. Downov sindrom)', objašnjava oftalmolog dr. Cvrtila.

Na mnoge načine utječe na svakodnevicu oboljelih, a ključno je da se na vrijeme prepozna, ističe liječnik. Kako siva mrena postaje sve mutnija, jasan vid je sve slabiji što itekako utječe na opću kvalitetu života.

'Siva mrena u svakom slučaju utječe na kvalitetu života i obavljanje svakodnevnih obaveza jer smetnje koje nam razvitak iste daje govore u prilog navedenom', kaže liječnik.

Pojavljuje se i kod mlađih osoba

Premda većina pacijenata s ovim problemom pripada starijoj dobi, obolijevaju i mlađe osobe.

'S obzirom na etiologiju nastanka siva mrena je zabilježena u 42 posto populacije stare od 52 do 64 godine, u 60 posto populacije stare od 65 do 74 godine, te u 91 posto populacije stare od 75 do 85 godina. Mlađe dobne skupine rijetko su zahvaćene sivom mrenom osim ako ista nije povezana s nekim sistemskim bolestima koje ubrzavaju razvitak iste kao što su dijabetes, posljedica rendgenskog i ultravioletnog zračenja zračenja, kongenitalni sindromi (Down)', kaže dr. Siniša Cvrtila.

Što se tiče simptoma, dodaje oftalmolog, postoje poteškoće s vidom koje nikako ne bismo smjeli ignorirati.

'Kako siva mrena postaje sve mutnija, jasan vid je sve slabiji. Može se pojaviti bliještanje kao posljedica raspršenja ulaska svjetlosti u oko kroz zamućenu leću. Gledanje kroz zamućenu leću nalikuje na pogled kroz zamućeno staklo. Većina sivih mrena napreduje postupno sa smetnjama vida koje su izražene noću ili na jakom svjetlu, često uz smanjeni intenzitet boja i uz promjenu dioptrije', dodaje oftalmolog.

Kad se pak radi o liječenju sive mrene, jedini način je operativni zahvat.

'Ne postoje lijekovi koji znanstveno dokazano sprječavaju ili usporavaju nastajanje katarakte. Jedini način liječenja je operacija katarakte, tj. uklanjanje zamućenih lećnih masa. Često se čuje da mrena 'još nije zrela' za operaciju. Takav pristup 'čekanja' da mrena 'sazri' potiče iz vremena kada su operativne tehnike bile relativno slabe i nije se mogao očekivati potpuni vid nakon operacije. Danas se katarakta operira već kod prvih poremećaja vida koji utječu na izvršavanje profesionalnih i željenih dnevnih aktivnosti. Primjenom naprednih operativnih tehnika danas je cilj operirati sivu mrenu u što ranijem stadiju. Nema više potrebe da se čeka da mrena 'sazrije' jer takve mrene se zapravo teže operiraju novijim tehnikama i zahtijevaju duži postoperativni oporavak. U Poliklinici Ghetaldus operacije se vrše modernom ultrazvučnom metodom poznatom i kao PHACO operacija iza koje u velikom postotku pacijenti već sljedeći dan ako se ne radi o kompliciranijoj operaciji postižu 80 posto vidne oštrine', objasnio je oftalmolog.

Simptome nikako ne treba ignorirati

Promjene na očima nikako ne bismo trebali ignorirati. Staračka katarakta u početku je karakterizirana početnim postepenim zamućenjem leće, kasnijim bubrenjem leće, i konačno smanjivanjem leće i potpunim gubitkom prozirnosti, tj. zamućenjem.

'S vremenom kortikalni dio katarakte postaje tekuć i pretvara se u mliječno bijelu tekućinu, te nastaje Morgagnijeva katarakta, koja može uzrokovati teške upale ako ovojnica leće pukne i procuri. Ako se ne liječi, katarakta može uzrokovati fakomorfni glaukom. Vrlo uznapredovale katarakte sa slabim zonulama sklone su prednjoj ili stražnjoj dislokaciji leće koja bi dovela do pomicanja leće te bi time dio percepcije svjetlosti u pacijenata s kataraktom bivao obnovljen što bi pacijenti pogrešno protumačili kao popravak vidne oštrine', kaže dr. Cvrtila.