Postotak isključivo dojene djece do šest mjeseci u Hrvatskoj stagnira, prema aktualnim podacima ih je tek 19 posto, a Svjetska zdravstvena organizacija nastoji da ih do 2030. bude 50 posto, pa je važna edukacija i promicanje dobrobiti dojenja, poruka je Ministarstva zdravstva i udruga.

Četvrtina od 662 anketiranih ispitanika u Hrvatskoj izjasnilo se da su informacije o dojenju neujednačene i zbunjujuće, s čime se slaže i 28 posto anketiranih stručnjaka, dok većina njih ističe i da nema adekvatne stručne i društvene podrške.

No, nije bolje ni u ostalim europskim državama

Podaci su to istraživanja provedenog u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Ministarstva zdravstva, Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i Udruge RODA, koji su održali stručni skup i okrugli stol pod nazivom ”Izazovi i mogućnosti u dojenju danas“, u povodu Nacionalnog tjedna dojenja od 1. do 7. listopada.

“U javnom prostoru i u javnom zdravstvu, kao i u obitelji,  rodilje nailaze na oprečne informacije. Bitno je smanjivati pritisak i jačati podršku, čime će se i smanjivati problemi vezani uz dojenje”, naglašava voditeljica Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja U HZJZ-u Maja Lang-Morović.

U okviru Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja ti su prioriteti već istaknuti.

“Cilj nacionalnog programa, trećeg takvog po redu, je da obuhvati sve dijelove društva u zaštiti i promicanja dojenja. U zdravstvenom sustavu, izvan njega i u zajednici. Društvo treba educirati o tome koliko je važno promicati dojenje zbog zdravstvenih i svih drugih prednosti, kao i za opasnosti nedojenja”, rekao je Milan Stanojević iz Povjerenstva za dojenje Ministarstva zdravstva i ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Ističe i kako marketinška promocija proizvoda koji su zamjena za majčino mlijeko te drugih proizvoda u prehrani dojenčadi, ometaju nastojanja da se što više potiče dojenje. Taj je problem u Europi zasad premalo prepoznat.

Stanojević podsjeća da je dostupna i stručna podrška, poput trudničkih tečajeva, programa Rodilište prijatelj djece, zajednica i grupa za potrebu dojenja koje vode patronažne sestre. Dodaje kako informacijama na društvenim mrežama ne treba uvijek vjerovati.

Čak i unutar zdravstvenog sustava ponekad postoje nedoumice o tome kakve informacije je potrebno pružiti vezano uz dojenje, jer u kurikulumima škola nema dovoljno programa i sadržaja o dojenju, zbog čega je izuzeto bitna i edukacija zdravstvenih djelatnika, objasnio je.

“Na sustavu javnog zdravstva je da educira o tome koliko je dojenje bitno. Najvažniji razlozi za dojenje su, među mnogima, emocionalni kontakt između majke i djeteta, imunitet koji dijete tako dobiva i utjecaj na smanjenje učestalosti raka dojke kod žena”, poručuje specijalist javnog zdravstva, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak.