Gnojidba maslina je vrlo bitan posao u masliniku. Bitna je kako bi se održao rast i razvoj masline, a time i osigurao dobar i kvalitetan urod.

Kada se govori o gnojidbi maslina, mnogi imaju različita mišljenja o tome. Sve je to u redu dok god se provodi taj dio posla. Ono što ne prihvaćam jest da proizvođač kaže ‘maslina je rasla stotinama godina sama, ne treba ju gnojiti’.

Takav način razmišljanja je loš ukoliko se želi postići ikakav kvalitetan urod. Kako svako živo biće ima potrebe za određenim nutrijentima, tako ima i maslina. Činjenica da ona sama traži isto iz okoline je istinita. Istina je također da se nekad koristilo manje svega toga. Ali sjetimo se i da je nekad maslina bila kultura uz ostale na tom području.

Nekada se između maslina sadilo razno povrće, bile su tu i loze, razne voćke. Sve te kulture su nadopunjavale jedna drugu. A osim toga, bilo je tu i životinja. Nije bilo poljoprivrednog zemljišta gdje se nisu šetale ovce, koze, kokice i slično. I one su obogaćivale tlo svojim boravljenjem ondje. Dakle, tlo je bilo puno bogatije, bioraznolikost je doprinosila tome da ništa ne nedostaje.

U današnje vrijeme suživot različitih kultura i životinja je jako rijedak. Uglavnom se stvaraju monokulture i obrađuje tlo. Samim time se više troše određeni nutrijenti koji su toj kulturi potrebni te stoga dolazi do manjka istoga te osiromašeno tlo.

Kada govorimo o gnojidbi maslina, dva su načina na koji se taj posao odrađuje: gnojidba tla i folijarno.

Gnojidba tla

Suprotno razmišljanju mnogih, gnojidba maslina kroz tlo nije izravan način gnojidbe. Naime, ukoliko ste koristili organsko ili umjetno gnojivo koje se raspršuje po tlu, niste izravno pognojili maslinu već zemlju. Što time želim reći?

Kada se odrađuje gnojidba tla, mora se imati na umu da će i trava koja ondje raste pokupiti dio gnojiva. Ali to uopće nije tako loše koliko zvuči. Na ovaj se način obogaćuje tlo, koje akumulira sastav gnojiva koje ste mu dali te ga razgrađuje. Tek kada je taj proces prošao, maslina iz tla može sebi ‘uzeti’ što joj je potrebno. Upravo taj proces traje 3 godine, gdje se svake godine iskorištava tek dio. Više o tome pročitajte u članku Agrokluba.

Dakle, ovim načinom gnojidbe ste doprinijeli povećanju plodnosti tla i stvaranju optimalnih uvjeta tla za biljku koja se nalazi ondje. Činjenica je da će dio iskoristiti trava i korovi. No i to je još jedan način da se doprinese stvaranju humusa, kojeg u obrađenom tlu ima sve manje. Pogotovo ukoliko se tlo ne obrađuje, već se koristi zatravljivanje, to je još jedan način na koji pomažete biljki i tlu. 

Umjetno ili organsko?

Sve se više zalaže za korištenje što više organskih gnojiva i izbacivanju umjetnih. Slažem se u potpunosti s time, no to je izbor svakog od proizvođača zasebno. Postoji veliki broj proizvođača gnojiva koji nude različite vrste gnojiva, s različitim omjerima nutritivnih tvari.

Gnojidba masline će biti uspješna ukoliko znate njene zahtjeve te znate što nedostaje u tlu. To se može lako doznati analizom tla koju nude razne institucije. No ukoliko to ne činite, i to je u redu, dok god pazite što unosite u tlo i koliko toga unosite.

Gnojidba maslina ipak poznaje termin ‘previše dušika’

Najpoznatije i najlakše gnojivo jest onaj divni N-P-K odnosno dušik-fosfor-kalij. No i taj je napravljen u različitim omjerima ovisno o vremenu kada se unosi u tlo i uvjetima odnosno plodnosti tla.

Zatim, nije isto hoće li se koristiti Urea ili Kan jer imaju različiti postotak dušika u sebi. Prvi ima više od drugog. To sigurno većina zna. Ali što se onda dogodi? Proizvođač odluči da neće kupovati novo gnojivo za zimu jer mu je ostalo one Uree od ranije te će to baciti. Ili što sad imaju veze ti brojevi na N-P-K? Gnojivo je gnojivo. Bit će dobro, bolje išta nego ništa, zar ne? Pa, krivo! To je dio gdje se najčešće griješi. Zašto?

U slučaju kada se maslinama daje na raspolaganje puno dušika, i u krivo vrijeme, dolazi do povećanog vegetativnog rasta. Jer dušik izravno utječe upravo na rast biljaka. Rast se ne želi potencirati za vrijeme mirovanja masline jer će tako maslina kasnije stradati.

Stoga je potrebno paziti da se pravi dušik koristi u pravo vrijeme i bez pretjerivanja. Prati se koncentracija dušika koja se koristi, ne miješa se istovremeno više gnojiva s puno dušika u sebi te se to odrađuje u proljeće, najčešće u dva obroka.

Organsko gnojivo također sadrži dušik

Organsko gnojivo je gnojivo šireg spektra u odnosu na umjetno. Ovdje se nalazi nešto veći raspon nutrijenata, ovisi koje se koristi. Ovo gnojivo također sadrži dušik, što treba imati na umu kada se planira gnojidba. Jer u slučaju kada se koristi i ova vrsta gnojiva i neka specijalna dušična gnojiva, trebalo bi ovu koncentraciju dušika ubrojiti u onu koja se dodaje na proljeće.

Organska gnojiva se najčešće sporije razgrađuju te ih je potrebno koristiti nešto ranije. To ne znači, ukoliko ste ovo koristili u jesen, da će dušik krenuti djelovati na maslinu odmah u jesen i stvoriti probleme. To znači nešto sasvim drugo: dušik koji se nalazi u njemu se polako otpušta i ne tjera maslinu momentalno da krene u rast.

Kao i sve ostalo, i organskih gnojiva je mnogo vrsta na tržištu i treba paziti i planirati koja će se koristiti, u kojoj količini i kada. Ne smije se zaboraviti da, kako organska, tako i umjetna, treba uskladiti i sa zahtjevima tla. Ako se ne čini analiza tla, treba makar uzeti u obzir vrstu tla. Nije isto je li crvena ili bijela zemlja, svaka ima svoje karakteristike i način usvajanja pojedinih elemenata.

Folijarna gnojidba maslina

Kroz održavanje kvalitete tla se stvaraju povoljni uvjeti za maslinu. No i u tim trenucima treba imati na umu da ponekad to nije dovoljno. Bitno je održavali i kondiciju samih maslina time što im se nude određeni mikroelementi i makroelementi koje je teže povući iz zemlje. Zbog toga je bitno obavljati i folijarnu gnojidbu.

Folijarna gnojidba je kompliciran zahvat zato što se odrađuje kada svakako ima najviše posla u masliniku. Treba orezati masline, očistiti maslinik, trava raste, već je vrijeme da se sprema zaštita. I eto sad mene spominjem folijarnu zaštitu. Dakle, obavlja se u proljeće, kada se sve zeleni i raste, prije i nakon cvatnje. Kako samo ime nalaže, to je zapravo gnojidba preko lista. Takav način gnojidbe omogućuje maslini da izravno i odmah koristi sve pružene elemente.

Elementi koji se koriste u ovakvim gnojivima se također nalaze u tlu. No ona se najčešće jako vežu u tlu i maslina ih ne može iskoristiti. Najčešće tu govorimo o mikroelementima, pogotovo o boru, željezu, cinku, manganu, te ostalim elementima poput kalcija, magnezija, sumpora. To su sve elementi koji izravno doprinose dobroj kondiciji masline, kvalitetnom rastu razvoju odnosno oplodnji i kvaliteti samog cvijeta odnosno ploda.

Mikroelementi i aminokiseline utječu na bolju oplodnju i kvalitetniji prinos.

Ovisno o vremenu kada se koriste, koriste se različite koncentracije određenih mikroelemenata. Svakako ti elementi ukoliko se koriste prije cvatnje utječu na bolju oplodnju i zametanje cvjetova što znači veći prinos. U slučaju kada se koriste nakon cvatnje tada se utječe na kvalitetu samog ploda (čvrsta kožica koja štiti od štetnika i oštećenja te bolje stvaranje ulja). Iz tog razloga je jako bitno odraditi oba prskanja kako bi se poboljšao urod.

Osim raznih elemenata, folijarno se može također dodati i razne preparate koji će utjecati na kondiciju masline, ali i pomoći u zaštiti maslina. Tu govorimo o preparatima na bazi alga, propolisa, raznih biljaka koje će umanjiti štetne utjecaje okoline, smanjiti stres i ojačati samo stablo. Time se postiže i veća otpornost na razne uvjete, kao i na bolesti i neke štetnike. Stoga treba i to uzeti u obzir i razmisliti o tome.

Gnojidba maslina u pravo vrijeme i pravim količinama

Kao što vidite, ova objava nije opširna definicija i objašnjenje o gnojidbi niti je reklama za bilo kakvo gnojivo. Bit ove objave je da se osvijesti razlog zašto se provodi gnojidba maslina odnosno koja je razlika kada se koristi gnojivo u tlo ili folijarno. Mnogi smatraju da jedno isključuje drugo te da je nepotrebno gnojiti često i sa svime. Mnogi pak smatraju da se ne smije propustiti ništa te često gnoje i previše.

Bitno je naći neku sredinu. Ali je svakako bitno odraditi svaku vrstu gnojidbe, bez da se pretjera u jednom ili drugom obliku. Dakle, jesenska/zimska gnojidba je uglavnom u tlo, gdje će se gnojivo polako razgraditi i biti kasnije dostupno maslini, kada se ona ‘probudi’ i krene rasti. Jer tada joj je potrebno najviše. No u tom dijelu opet nedostaju određeni elementi, a oni se dodaju u proljetnoj gnojidbi, u dva obroka najčešće. Tu je bitno planirati: koji dušik, koliko dušika, u tlo, te folijarno koji elementi i koliko.

Svakako napominjem da je najbolji način gnojidbe onaj temeljen na zahtjevima tla i masline. Stoga, ako ste u mogućnosti, bar jednom u nekoliko godina, ako ne i svake godine, dobro je obaviti analizu tla i prema istoj stvoriti plan gnojidbe.

Također, maslina će vam pokazati fali li joj nešto. Pratite joj lišće, mijenjat će boju, u žutu ili čak bakrenu. To ne znači nužno da je bolest u pitanju, već joj možda samo fali malo hrane. Kako mi ljudi znamo ponekad pratiti svoje simptome i provjeravati krvnu sliku te na temelju toga si nadopuniti prehranu, tako je najbolji način pristupiti i maslini.

Bitno je biti umjeren i pametno postupati. Maslina će to osjetiti i vratiti trostruko.