Neki od prvih simptoma su nadutost i bol u području trbuha, a ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnih posljedica.

SIBO, odnosno small intestine bacterial overgrowth označava pretjerani rast bakterija u tankom crijevu. Drugim riječima, SIBO nastaje kada postoji porast bakterijske populacije u tankom crijevu.

Kako se bakterije hrane, a najviše vole ugljikohidrate, oni u tankom crijevu fermentiraju, a nusprodukt je vodik. On je pak hrana jednostaničnim organizmima koji proizvode metan.

Zato se SIBO dijeli na dvije vrste – onaj kod kojeg prevladava vodik i SIBO kod kojeg je glavni metan.

Uzroci SIBO-a mogu biti razni, ali svi oni slabe zaštitnu funkciju crijeva.

SIBO nikako nije stanje koje bi trebalo ignorirati ili uzimati zdravo za gotovo jer može dovesti do komplikacija kao što su slaba apsorpcija masti, ugljikohidrata i proteina, što remeti zdravlje cjelokupnog organizma. Osim toga, SIBO može poremetiti apsorpciju vitamina A, D, E i K te B12, što dovodi do umora i mentalne konfuzije, kao i trnaca u nogama i rukama.

Osteoporoza je također posljedica SIBO-a jer rast bakterija oštećuje crijeva pa ona ne mogu apsorbirati kalcij iz hrane, što dovodi do slabljenja kostiju i bubrežnih kamenaca.

SIBO se može liječiti kombinacijom antibiotika i promjenom prehrane. Antibioticima se bakterije stavljaju pod kontrolu i smanjuje im se broj. No, antibiotici neće riješiti temeljni problem koji je uzrokovao SIBO. Ako ga se ne može tretirati, promjena jelovnika mogla bi barem malo ublažiti stanje.

Kod SIBO-a se preporučuje jesti manje obroke kao u želucu ne bi ostalo previše hrane. Ako imate celijakiju, izbjegavajte hranu s glutenom.

Kod nekih slučajeva, SIBO se može liječiti niskom FODMAP dijetom kod koje se ograničava unos fermentabilnih oligosaharida, disaharida, monosaharida i poliola. Njih naš organizam ne razgrađuje pa ih bakterije ne mogu jesti, što smanjuje plinove i nadutost.